Linić odbrusio HDZ-u: 'Imam previše posla da bi se bavio ovakvim zabavama!'

Hrvatski sabor u današnjem nastavku zasjedanja razmatra prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, o kojemu bi trebao glasovati u petak.

Pročitajte i ovo Europske potpore Ministarstvo odvojilo žito od kukolja: Evo koliko je bilo slučajeva prijevara u poljoprivredi Nakon odbijenih amandmana Pupovac raspalio po Vladi: Zašto se vašeg ministra ne može dobiti danima, tjednima, mjesecima

12:53 HDZ Vladi poručuje da je neozbiljno i neodgovorno samo dva i pol mjeseca nakon donošenja proračuna raditi njegov rebalans, da troškovi članstva u EU, kao ni postupak prekomjernog deficita, nisu novost.

HDZ Vladu proziva i zbog mijenjanja stope doprinosa za zdravstvo, zanima se kako će se nadomjestiti ako se dogodi da, primjerice, trećina ljudi iz drugog mirovinskog stupa odluči u njemu ostati.
'Ako se građani odluče za drugi mirovinski stup to je njihov rizik, jer će dobivati manje mirovine', odgovorio je Linić, podsjetivši da su plaće policajaca, vatrogasaca, vojnika male.

Vlada Zorana Milanovića rješavala je probleme hrvatskog gospodarstva i riješila brodogradnju, dobrim dijelom rješava željeznicu, rješava i dubiozu u gospodarstvu, rekao je Linić. Naglasio je da institucije poput Europske komisije i MMF-a hvale Vladu za politike u 2012. i 2013. godini i ustvrdio da su se bivše vlasti u vrijeme recesije ponašale neodgovorno. Glede zdravstvenog doprinosa, ministar financija opetuje da taj doprinos nema veze s budžetom zdravstva. 'Dajte shvatite što su budžeti, a što su prihodi', poručio je zastupnicima. Ministar ne spori da su rashodi po osnovi članstva u EU bili poznati, no pita zašto nema izvoza u Europsku uniju. 'Očito je osnovni problem nekonkurentnost hrvatskog gospodarstva, bitka za jačanje te konkurentske moći da bi se mogli pojaviti vani, jest nešto što do sada nije dalo rezultata', rekao je ministar.

11:36 'Moglo bi se pokazati da je ovo debalans, a ne rebalans', ustvrdio je Goran Marić iz HDZ-a.

10:35 'Imate li podršku premijera da i dalje provodite svoju politiku?', pitao je ministra financija, Josip Borić iz HDZ-a.

Linić je naglasio da može prihvatiti da su za medije zabavne priče o njegovom odnosu s premijerom, no da kao ministar financija ima previše posla da se bavim takvim zabavama.

'Sve te priče oko mog odnosa,(...) mogu prihvatiti da to je zabavno za medije, ali da je to zabavno za vas? Ostavljam vam da se zabavljate', uzvratio je Linić HDZ-ovu Josipu Boriću koji je problematizirao njegov odnos s premijerom, odnosno njihovo razilaženje u mišljenjima kod niza pitanja.

Dok se premijer u Australiji i Novom Zelandu divi kengurima i Maurima vi u Saboru branite politiku Vlade, a mišljenja sam da nemate njegove podrške ni za jednu mjeru koju predlažete, rekao je Borić Liniću.

Milanović – Linić: Ima slike, nema tona

10:30 'Situacija je dramatična. Gospodarstvo je pred propašću. Umjesto da jašemo na valu ulaska u EU, desilo se suprotno', rekao je Ivan Domagoj Milošević iz HDZ-a.

'Naš problem je što nemamo izvoza koji bi doprinijelo gospodarskom rastu', odgovara mu Linić.

10:20 Zastupnici žele znati zašto mjere iz rebalansa nisu uvrštene u proračun i prilikom njegove prve izrade za 2014. godinu, s obzirom na to da se sve o čemu se danas razgovara znalo i u proračun se moglo uvrstiti i prije.

10:08 'Premijer je trebao biti ovdje danas, umjesto da se klatari po Australiji i Novom Zelandu', rekao je zastupnik Laburista Branko Vukšić.

10:05 'MMF i EU pohavaljuju Vladu za proračun i kako smo uspjeli spustiti deficit', odgovorio je Linić Reineru.

10:03 Prvi se za repliku javio Željko Reiner iz HDZ-a. 'Kako Vlada nije imala pojma prije mjesec dana što će se događati danas? To je poruka neozbiljnosti i lutanja', kaže Reiner.

9:56 Linić je uvodno podsjetio da su proračunski rashodi rasli zbog uplate u proračun EU, ali da punopravno članstvo istovremeno nije osiguralo veći izvoz i gospodarski rast, koji je u izvornom proračunu bio projiciran na 1,3 posto. Zbog toga je Vlada u posljednjem kvartalu izradila kratkoročne mjere za smanjenje deficita.

Na primjedbe Europske komisije i MMF-a o premaloj bazi oporezivanja odgovorila je oporezivanjem svih dobitaka od igara na sreću, većim koncesijskim naknadama i povlačenjem dodatnih 500 milijuna kuna iz tvrtki u državnom vlasništvu, obrazložio je Linić.

Kazao je kako će se u ovoj i iduće dvije godine dodatnih 5 milijardi kuna osigurati prebacivanjem iz drugoga u prvi mirovinski stup svih s beneficiranim radnim stažom, ali i naglasio da je riječ o jednokratnim uplatama, koje se ne mogu smatrati strukturnim smanjenjem deficita. 'Zbog toga smo se odlučili povećati zdravstveni doprinos za dva indeksna poena, što je jedina mjera koja ima direktan negativan utjecaj na konkurentnost gospodarstva, ali i koja znači konstantne prihode', rekao je Linić.

Ustvrdio je da je učinak strukturnih procesa na prihodovnoj strani oko 0,7 ili 0,8 posto, što smatra značajnom konsolidacijom proračuna. Kad je riječ o rashodovnoj strani, podsjetio je da će se s 3,2 milijarde kuna i ove godine sanirati dugovi zdravstva iz prethodnih razdoblja, a da će se uštede od oko 3,5 milijardi kuna osigurati smanjenjem dužnosničkih plaća, ukidanjem dodatka za vjernost u javnim i državnim službama te manjim materijalnim rashodima.

'Uvijek ostaje pitanje što od tih ukupnih smanjenja znače strukturni, a što ne strukturni i u tom dijelu će Vlada imati itekako veliku obvezu da za sva ova smanjenja obrazložimo u kom dijelu su strukturna, a u kojem nisu', kazao je Linić. Naglasio je da Vlada procjenjuje da su efekti strukturnih smanjenja na rashodovnoj strani oko 1,1 posto te da je u smanjenju deficita veći učinak rashodovne strane.

Kao rizične momente rebalansa naveo je procijenjeni gospodarski rast od 0,2 posto, s obzirom na negativan učinak smanjenja državne potrošnje i visoku zaduženost stanovništva, a naglasio je da bi veće rezanje proračunskih rashoda dodatno ugrozilo mogućnost rasta. Pozitivne učinke na gospodarski rast očekuje od povećanja državnih investicija u energetiku i željeznicu te većeg izvoza na zajedničko tržište EU.

9:37 Ministar financija Slavko Linić prijedlog rebalansa predstavlja Saboru, a na raspravi je i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

Predloženim rebalansom predviđeno je povećanje proračunskih prihoda za 4 milijarde, na 117 milijardi kuna, te povećanje rashoda za 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna, što znači da će deficit biti oko 13,86 milijardi, odnosno 4,1 posto bruto društvenog proizvoda.

HUP: Mijenjanje proračuna svaka tri mjeseca je neodgovorno!

Na prihodovnoj strani, 2,8 milijardi kuna osigurat će se prebacivanjem iz drugog u prvi mirovinski stup osiguranika s beneficiranim radnim stažom, 1,6 milijardi kuna donijet će vraćanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, a 300 milijuna kuna namaknut će se oporezivanjem svih dobitaka u igrama na sreću. (T.V. / I.D. / S.T.K.)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook