Rekordnih 525 pritužbi na javni zdravstveni sustav prošle su godine uputili građani pučkoj pravobraniteljici koja je svoje posebno izvješće u srijedu predala i Hrvatskom saboru.
Pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter o svemu je govorila u studiju Dnevnika Nove TV.
Upitana označava li veliki broj pritužbi raspad sustava, Šimonović Einwalter je odgovorila da ne, zato što i dalje postoje svijetle točke unutar sustava, a to su ljudi. "Dakle, brojni liječnici, medicinske sestre i tehničari koji rade vrlo težak posao. Rade ga stručno, a mnogi od njih su pri tome i ljudi koji će s pažnjom razgovarati s pacijentima. Ne doduše svi", dodala je.
Ovakvim funkcioniranjem zdravstvenog sustava pogođeni su svi, ali ne jednako, istaknula je.
"Prva skupina koju bih izdvojila su oni koji nemaju ni euro viška, pa onda kada saznaju da za pretragu koja im je potrebna moraju jako dugo čekati, nemaju tu privilegiju da odu privatniku. I sad, neki će onda izdvojiti iz svog crnog obiteljskog fonda jer nam je zdravlje svima bitno, a onda neće imati za nešto drugo", rekla je.
Druga skupina, objasnila je, su oni najteži pacijenti koji trebaju niz različitih pretraga te mašineriju i ljude koji će im pomoći navigirati kroz sustav. "Oni vrlo često nemaju ni osnovne informacije i naravno čekaju te pretrage, čekaju terapiju koja im je itekako potrebna", dodala je.
Treća skupina su ljudi koji ne žive u velikim gradovima, nego na selima ili na otocima gdje im je zdravstvena skrb nedostupnija.
"Tu su i starije osobe koje se često susreću s tim da se, stoji u pritužbama, njihove zdravstvene tegobe ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, negdje im se čak i kaže: 'Pa što biste vi očekivali, koliko imate godina?', objasnila je.
Problemi u sustavu
Sustav puca na više mjesta. Među njima su duga čekanja na pretrage te pitanje primarne zdravstvene zaštite, odnosno dostupnosti liječnika opće medicine te medicinskih sestara.
"Problem su i informacije. To da ljudi ponekad nemaju najosnovniju informaciju - dobiju nekakve nalaze, ne znaju kamo će prvo krenuti, što će napraviti. Nekad traže nekog poznatog samo da im protumači nalaze i onda se, nažalost, okreću internetu te su suočeni s groznim negativnim pričama, a to im najmanje treba u trenutku kad su suočeni s moguće teškom dijagnozom", rekla je Šimonović Einwalter.
Palijativna skrb u Hrvatskoj zahtjeva potpuni remont, rekla je.
"Ljudi zaslužuju, kada su na kraju svog života i kada su sa svojim najbližima, imati dostupnu pomoć u njihovoj kući. Nema palijativnih postelja dovoljno. Taj kraj mora biti dostojanstveniji nego što trenutno jest. Dakle, to je i pitanje ublažavanja boli, to je pitanje pomoći koju ne mogu kod kuće dati članovi obitelji", dodala je.
Pravobraniteljica u svom izvješću ističe i da bi odrasli trebali moći imati bolovanje za njegu starih roditelja.
"Mislim da bi ljudi to koristili, a to mislim temeljem onoga što nam ljudi pišu u pritužbama, u kakvim se situacijama nalaze. To je, recimo, situacija kada vam majka slomi kuk ili nogu i onda vi nemate što napraviti. Imate opciju ju ostaviti stariju, takvu nepokretnu doma, bez da joj može netko dati čašu vode ili hranu dok ste vi na poslu. S jedne strane, volimo svoje roditelje, bake i djedove i želimo im pomoći. Imamo zakonsku obvezu, ustavnu obvezu. No, s druge strane, ne možemo to učiniti ukoliko moramo biti na poslu", rekla je.
Kako je objasnila Šimonović Einwalter, u takvim situacijama moguće je dobiti do pet dana neplaćenog dopusta. Istovremeno, moguće je dobiti do 20 dana bolovanja za dijete, za brigu za supružnika ili životnog partnera, a za starije roditelje - nije moguće dobiti bolovanje.
Međutim, tu postoji i rizik od zlouporabe. Pravobraniteljica ističe da bolovanja određuje liječnik te da postoje kontrole. Smatra strah od zlouporabe nije dovoljan argument.
Diljem Europske unije države drugačije pristupaju tom pitanju, a Šimonović Einwalter ističe da model u Hrvatskoj pokriva minimum koji je potreban.
"Treba zajedno gledati kakav nam je zdravstveni sustav, kakve su mogućnosti vezane za mjesta u domovima za starije i nemoćne, kakva je palijativna skrb. To je jedna životna potreba ljudi u Hrvatskoj", zaključila je.
Galerija
-
Ogromna štetaUŽIVO Nakon katastrofe u Omišu traje borba za život ozlijeđenih: "Nije bilo grmljavine i žica, možemo sumnjati da je požar bio podmetnut"
-
Bravo!Dinamo povukao veliku gestu zbog požara u Dalmaciji
-
SEZONSKA RADNICATijekom požara nestala Dragana: Njezin suprug krenuo u Hrvatsku, obitelj dala DNK uzorke
