Preduge liste čekanja, nedostatna skrb za onkološke i palijativne bolesnike, usmjeravanje pacijenata u privatne ustanove, neke su od rekordnih 525 pritužbi na javni zdravstveni sustav koje su prošle godine građani uputili pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter.
Rekordan broj pritužbi dobili smo u području prava na zdravlje. Na drugom je mjestu bila diskriminacija, a na trećem socijalna skrb, izjavila je Šimonović Einwalter na predstavljanju izvješća o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2025. koje je krajem ožujka poslano u Sabor, obrađujući na više od 400 stranica 60 različitih tema i podtema te sadrži 181 preporuku.
"Vidimo nejednaku dostupnost zdravstvene zaštite, koja ovisi o mjestu stanovanja, kao i dramatičan nedostatak zdravstvenih radnika", rekla je pravobraniteljica. Istaknula je da Hrvatskoj nedostaje oko 300 liječnika obiteljske medicine i oko 4000 medicinskih sestara, pri čemu je situacija posebno teška izvan velikih gradova i na otocima.
Jedan od ključnih problema i dalje su duge liste čekanja, koje, kako je upozorila, pacijente guraju prema privatnom sektoru, iako izdvajaju sredstva za javni zdravstveni sustav. Prema podacima Ministarstva zdravstva za siječanj 2026., na ultrazvuk dojke čeka se 227 dana, a na ortodontske usluge 331 dan.
Pravobraniteljica je upozorila i na nedovoljnu informiranost pacijenata o njihovim pravima i funkcioniranju sustava, zbog čega se, kako je rekla, mnogi, uključujući i teško oboljele, moraju sami snalaziti u potrazi za terminima i zdravstvenim informacijama.
"Građani nam ukazuju i na probleme u komunikaciji sa zdravstvenim osobljem, koja nije uvijek na razini koja bi trebala biti", dodala je.
Problemi se odnose i na ostvarivanje pojedinih prava iz zdravstvenog osiguranja, uključujući dugotrajno čekanje ili nemogućnost ostvarivanja naknade troškova prijevoza za liječenje u drugom gradu te gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja zbog obveze javljanja HZZO-u svaka tri mjeseca.
Nijedan antidementiv nije na osnovnoj listi lijekova HZZO-a
Poseban naglasak u izvješću stavljen je na položaj onkoloških pacijenata i razvoj palijativne skrbi. Hrvatska je, istaknula je, druga u Europskoj uniji po incidenciji raka i treća po smrtnosti, dok sustav skrbi za te bolesnike ne odgovara izazovima.
Palijativna skrb ocijenjena je kao "dramatično loša", s vrlo sporim razvojem sustava, što mnogim pacijentima onemogućava dostojanstvenu skrb na kraju života, a dodatno opterećuje njihove obitelji.
U posebnom izvješću o pravima starijih osoba prvi je put naglasak stavljen i na osobe s demencijom, kojih je u Hrvatskoj 48.842, dok je u sustavu socijalne skrbi osigurano tek 1,3 posto kapaciteta, odnosno 659 mjesta, pri čemu devet županija nema nijedan takav smještaj.
Pravobraniteljica je upozorila i da nijedan antidementiv nije na osnovnoj listi HZZO-a, već su svi na dopunskoj, što znači dodatni trošak za pacijente, unatoč tome što si tako mogu poboljšati kvalitetu života i očuvati kognitivne funkcije.
"O tome se nedovoljno govori, a riječ je o velikom broju građana i njihovih obitelji", rekla je, te pozvala nadležno ministarstvo na konkretne poteze.
Novinari su pritom upozorili da se problemi iz izvješća ponavljaju iz godine u godinu bez vidljivih pomaka, a zadnje raspravljeno izvješće u Saboru odnosi se na 2022. godinu.
Šimonović Einwalter ocijenila je to frustrirajućim i upozorila da takav odnos otvara pitanje vladavine prava, s obzirom na ulogu i mandat institucije pučkog pravobranitelja.
