Vlada kasni s donošenjem Nacionalnog programa za razvoj palijativne skrbiveć petu godinu, a u Hrvatskoj je između 26.000 i 46.000 palijativnih bolesnika, od kojih mnogi umiru gladni, žedni i u bolovima, upozorile su u četvrtak predstavnice udruga i društva za palijativnu medicinu.
"Ljudi nam umiru u boli, u patnji, gladni, u ranama i žedni. Svaki bi se čovjek trebao zapitati - moram li ja zaista ovako umrijeti", istaknula je predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Vlasta Vučevac na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora, održanoj povodom Nacionalnog dana palijativne skrbi, 11. svibnja.
Palijativna skrb definirana je zakonom, ali se ne provodi u praksi, upozorila je.
"Svaka županija treba osigurati palijativnu skrb"
"Svaka je županija trebala osigurati palijativnu skrb, no neke su to olako shvatile", dodala je Vučevac. Po zakonu koordinatori bi se trebali nalaziti u domovima zdravlja, a mobilni timovi odlaziti u kućne posjete i pružati skrb na terenu.
"To provode Vukovarska, Dubrovačka, Istarska, Zadarska, Varaždinska županija i Grad Zagreb, no gotovo ništa nije uspostavljeno u Bjelovarskoj županiji, vrlo malo u Koprivničkoj i Šibenskoj županiji".
Vučevac je upozorila i na mali interes osoblja da radi u palijativnoj skrbi, što je izuzetno psihički i fizički težak posao, koji nije dovoljno plaćen. U timovima su većinom samo liječnik i sestra, a nema psihologa, socijalnih radnika, fizioterapeuta i drugih stručnjaka.
"Palijativni bolesnik je teret cijelom zdravstvenom sustavu"
"Palijativna skrb mora biti aktivna i kontinuiran dostupna, a to nema ni cijeli Grad Zagreb. Najbolji je u Zagrebu Dom zdravlja Istok, koji sad ugovara četvrti palijativni tim", rekla je Vučevac.
Primijetila je i kako je danas palijativni bolesnik teret cijelom zdravstvenom sustavu, što se ne bi smjelo događati.
"Svaki dom zdravlja morao bi imati minimalno dva palijativna tima, dostupna od 7 sati do 21 sat, s ugovorenom pripravnošću za vikende i blagdane, koja danas ne postoji", istaknula je. Smatra da bi to donijelo ogromne uštede zdravstvu, a posebno bi se očuvalo dostojanstvo umirućeg i zaštitila njegova obitelj.
Na promjene je pozvala županije, Vladu, te posebno ministarstva zdravstva te socijalne skrbi, istaknuvši da domovi za starije nemaju palijativne timove.
Predsjednica udruge volontera u palijativnoj skrbi La Verna Blaženka Eror Matić rekla je da je u cijeloj Hrvatskoj između 26.000 i 46.000 palijativnih bolesnika.
"75 posto ljudi želi umrijeti kod kuće"
Udruga djeluje na području Zagreba u kojemu ih je oko 4000. "Potrebe rastu. Godine 2022. imali smo 200 korisnika, 2023. taj je broj porastao na 400, a 2024. preko 700 korisnika imamo samo u Zagrebu", rekla je Eror Matić.
Iznijela je i podatak da oko 75 posto ljudi želi umrijeti kod kuće, u krugu obitelji, te poručila da ni obitelj ni umirući ne bi smjeli biti prepušteni sami sebi.
"Osim zdravstvenih problema, ti ljudi imaju i socijalne probleme, traže odgovore na psihološka i duhovna pitanja. Nije lako suočiti se sa smrću i neizlječivom bolešću", ustvrdila je predsjednica udruge La Verna.
Ta udruga nudi podršku socijalnog radnika, psihoterapeuta, osobe za duhovna pitanja, a imaju i 50 volontera, educiranih za palijativnu skrb.
Petra Klasić iz udruge Krugovi istaknula je da se zalažu za žurno donošenje Nacionalnog plana razvoja palijativne skrbi, na što redovito poziva i pučka pravobraniteljica u svojim godišnjim izvješćima.
"Tvrdnje su netočne i nepoštene"
Na izjave predsjednice Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Vlaste Vučevac te Petre Klasić iz udruge Krugovi reagirala je Ružica Marinić, magistra sestrinstva i koordinator za palijativnu skrb i planirani otpust, koja demantira njihove navode.
Kao zdravstvena djelatnica, aktivno uključena u sustav palijativne skrbi, Marinić smatra kako su iznesene tvrdnje netočne i nepoštene.
"Izneseno je niz netočnih i u najmanju ruku nepoštenih tvrdnji koje vrijeđaju profesionalni integritet brojnih zdravstvenih djelatnika u sustavu palijativne skrbi, a ne samo u sustavu palijativne skrbi nego općenito zdravstvenom sustavu i svim zdravstvenim radnicima koji skrbe za bolesnike od 0-24 sata, u najtežim uvjetima", napominje Marinić.
Izjave Vlaste Vučevac smatra posebno zabrinjavajućima te dodaje kako je Vučevac u mirovini i ne sudjeluje u aktualnim procesima zdravstvene skrbi dok predstavnici Udruge Krugovi nisu zdravstveni radnici "a daju ocjene koje izravno zadiru u profesionalne i sustavne aspekte skrbi o najranjivijim građanima".
"Doktorica Vučevac član je povjerenstva za palijativnu skrb pri Ministarstvu zdravstva, navedeno povjerenstvo zadnjih 10 i više godina nije napravilo ništa. Imala je sama priliku nešto promijeniti, a nije. Osnovano je povjerenstvo za informatizaciju, koje je ostalo samo na osnivanju", istaknula je Marinić koja smatra da izjave "još ništa nije učinjeno" ili da "palijativna skrb ne postoji" u svim dijelovima Hrvatske, nisu točne i predstavljaju sramotno umanjivanje predanog, svakodnevnog rada brojnih zdravstvenih profesionalaca, navodi.
"Trenutačno u Hrvatskoj u svakoj županiji djeluju mobilni palijativni timovi, a u posljednjih pet godina više od 1000 zdravstvenih djelatnika educirano je kroz formalne programe iz palijativne skrbi. Timovi su prisutni u domovima zdravlja, bolnicama te na terenu, pružajući integriranu medicinsku, sestrinsku, psihosocijalnu i duhovnu podršku pacijentima i obiteljima. U kontekstu očekivanja donošenja Nacionalnog plana razvoja palijativne skrbi, koji je važan korak, nužno je naglasiti da njegovo (ne)donošenje ne znači da sustav ne postoji. Imali smo stari Nacionalni plan koji nije proveden do kraja, ako ćemo dobiti novi, nadam se da će biti provediv u praksi s ciljem pomoći svim najtežim bolesnicima i njihovim obiteljima", napominje Marinić i dodaje da sustav funkcionira zahvaljujući predanom radu tisuća ljudi na terenu, unutar postojećih zakonskih i organizacijskih okvira te stalnim unaprjeđenjima na razini županija i ustanova.
"Neprihvatljivo je da udruge koje nisu dio sustava i nemaju zdravstvenu naobrazbu oblikuju javno mišljenje o stručnim pitanjima bez provjere činjenica, pritom dovodeći javnost u zabludu i dodatno opterećujući zdravstvene djelatnike koji ionako rade u teškim okolnostima", tvrdi Ružica Marinić.
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
Službe na terenuVIDEO Ozbiljan incident na londonskom aerodromu: Heathrow preplavile hitne službe, ima ozlijeđenih
-
NestašicaNavala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro"
