Krediti se podižu za razne namjene, sve češće samo za preživljavanje, no od početka ove godine znatno je teže doći do njih. Tako, recimo, ako su vam mjesečna primanja manja od prosječnih 6128 kuna, šansa da dobijete odbijenicu od banke mnogo je veća nego da dobijete kredit.
Za one sretnike koji su kreditno sposobni, a i za one koji nisu, ali i dalje žive u nadi, Hrvatska narodna banka počela je objavljivati Informativnu listu ponude kredita potrošačima. Pojednostavljeno rečeno – ponude kredita svih banaka na jednome mjestu.
''Za građane to znači da sada na jednome mjestu lijepo vidjeti sve što banke nude. To je prvi put da je neka državna institucija takvo što objavila. Na portalu na kojem sam ja zaposlena klijenti to mogu usporediti još od 2009.'', rekla je Ivona Mijatović Dautović, direktorica portala za financijske proizvode i usluge.
Dakle, ništa revolucionarno. Ako na stranicama HNB-a odaberete valutu, vrstu kredita i visinu kamatne stope, izlistat će vam se što se nudi u pojedinoj banci. Tako smo, recimo, saznali da čak polovica banaka nema u ponudi stambeni kredit u eurima sa fiksnom kamatnom stopom.
''Nažalost, u Hrvatskoj je još uvijek takvo stanje da klijenti još uvijek mogu podići kredit u nekim bankama, a ne u svima. Malo je onih koji su prihvatljivi za sve banke i zbog toga je ovo samo njima neka informacija. Ne postoji tamo koji je izračun kreditne sposobnosti'', objašnjava Mijatović.
Stoga je pitanje mogu li oni u odabranoj i željenoj banci uopće podići kredit, jesu li za njega kreditno sposobni?
''Neki gledaju samo primanja klijenta, neki gledaju dodatne stavke na isplatnoj listi, neke će banke priznati putne troškove ili prijevoz u njihova mjesečna primanja, neke će priznati najam u slučaju da je klijent vlasnik stana ili poslovnog prostora'', dodaje Mijatović.
Sve kreditne obveze klijenata sada su vidljive putem HROK-a, Hrvatskog registra obveza po kreditima, na temelju čega banka ocjenjuje kreditnu sposobnost klijenta koji je zatražio kredit. U kreditnom su izvješću podaci o prekoračenju po tekućem računu, krediti, kreditne kartice, dakle sve obveze, ali ne i imovina. Činjenica da je u Hrvatskoj sve veća potražnja za kreditima izvan sustava, u koje HROK nema uvid, govori sama za sebe.
''Postoje klijenti koji su na neki tekući račun zaboravili, skida im se administrativna zabrana plaće pa je došlo do promjene tečaja, pa je kredit završio malo u minusu i tu će klijent dobiti lošiju ocjenu. Neke će banke to dozvoliti, neke banke neće'', rekla je Mijatović.
To što na jednome mjestu možete vidjeti ukupnu ponudu kredita slično je kao da ste otišli na sajam luksuznih automobila. Mnogim će posjetiteljima sve ostati samo na pukome gledanju.
Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!
