Nakon šest godina krize građani se ponovno odlučuju za kredit.
Pročitajte i ovo
"U ovom trenutku krediti rastu brže nego BDP i kamatne su stope na te kredite na povijesno najnižim razinama. To su, smatramo, zadovoljavajući rezultati", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Od 2016. potražnja za nenamjenskim kreditima udvostručila se, a od lani rast bilježe i stambeni krediti koji su u negativnom trendu bili od početka krize.
Premda Vlada provodi nacionalnu strategiju za uvođenje eura, građani, čini se, sve više vjeruju kuni. HNB u ožujku bilježi porast potražnje za kunskim kreditima od čak 18 i pol posto.
Porastu potražnje kumovali su i olakšani uvjeti za dobivanje kredita 2016. i 2017. No početkom ove godine novi Ovršni zakon postrožio je kriterije. Od petka bi nove komplikacije mogla uzrokovati i Opća uredba o zaštiti podataka zbog koje će HROK zastati s razmjenom podataka. Guverner umiruje građane.
"Ne vidimo da u drugim zemljama zbog toga ista vrsta agencija, odnosno razmjena podataka staje. Ja sam siguran da se tu rješenje može naći", rekao je Vujčić.
Prije uvođenja eura potrebno je provesti reforme
Iz HNB-a ističu i da će i dalje stabilizirati tečaj kune, zbog čega u trenutku kada Hrvatska preuzme euro konverzije kredita ne bi trebale stvoriti troškove. Gospodarstvenici pak upozoravaju da prije uvođenja eura Vlada treba provesti niz reformi.
"Mi se moramo pomaknuti na ljestvici Doing buissnes, moramo smanjiti administrativne barijere i rasteretiti gospodarstvo", rekla je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a.
Pita li se Bruxelles, Hrvatska je za euro spremna. Ispunjavamo sve kriterije te prije uvođenja Vlada još samo mora pokrenuti dvogodišnji proces prilagodbe.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
