Danas po podacima američkog Mornaričkog oceanografskog portala točno u 11:44 sati u Hrvatsku i astronomski stiže zima. Točnije, to je trenutak ovogodišnjeg zimskog solsticija, koji označava najkraći dan u godini i početak zime.
Pročitajte i ovo
Od danas će se dani postupno produljivati, a najduži će pak biti 21. lipnja iduće godine. Što se zapravo događa s danima? Zemljina je os nagnuta, što znači da oko Sunca kruži tako da je jedan od polova uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog. Samo se dvaput godišnje "izjednače" - u trenutku proljetnog i jesenskog ekvinocija (ravnodnevnice).
Na današnji dan Sjeverni pol najudaljeniji je od Sunca, a južni mu je najbliži. Stoga je danas južna polutka najviše obasjana pa je ondje dan najdulji, a noć najkraća u godini. Za razliku od njih, nama će danas dan biti najkraći, a noć najdulja.
Produljenje dana ide vrlo postupno, doslovce se mjeri u minutama, tako da se prve promjene mogu primijetiti tek za nekoliko dana. Nije neobično stoga da su mnoge stare civilizacije upravo krajem prosinca imale svetkovine kojima se slavilo svjetlo i ponovno rađanje Sunca.
Rimski car Aurelijan 274. godine definirao je 25. prosinca kao blagdan ponovnog rođenja novog boga kojeg je nazvao Nepobjedivo Sunce (Sol Invictus) te je odredio da to bude državni praznik. Kršćani su u prvim stoljećima nove ere, točnije u 4. stoljeću, počeli slaviti Isusovo rođenje upravo na taj dan. Po mišljenju većine stručnjaka, rastuća Crkva htjela je potisnuti poganski blagdan pa je jednostavno na taj dan počela slaviti Božić. Nije odmogla ni činjenica da je taj blagdan potpuno odgovarao poruci koju je Isus donio rođenjem, kao i riječima "Ja sam svjetlo svijeta!"
Egipćani su na današnji dan slavili smrt i ponovno rođenje boga Ozirisa - nakon ponoći svećenici bi iz hrama iznijeli dijete i time pokazali kako je bog "ponovno rođen". Slično je bilo i u Grčkoj, gdje se na zimski solsticij slavilo novo rođenje boga Dioniza, kojeg su ubile divlje žene. U Iranu na zimski solsticij slave blagdan Shabe-Yalda, koji potječe još iz perzijskih vremena. Vjerovalo se, naime, da je u najduljoj noći u godini rođen Mitra, bog svjetlosti i istine.
