Galerija
Godine 2013. USKOK je provodio istragu o izvlačenju milijuna iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), a jedan od glavnih aktera bio je nekadašnji šef HGK Nadan Vidošević. U sklopu istrage obavljen je pretres Vidoševićeve vile na zagrebačkom Prekrižju, u kojoj je sudjelovao i policajac specijaliziran za umjetnine Josip Vrbić.
U javnost su potom izašle fotografije prepariranih životinja i skupocjenih umjetnina koje je Vidošević držao u bunkeru vile. Policija je internom istragom otkrila da ih je pustio upravo Vrbić.
"Javnost je trebala znati što se događa. To su trofeji, umjetnine, to je plaćeno novcem naroda, sviju nas. I javnost treba znati da se to tamo nalazi", rekao je Vrbić reporterki Provjerenog Ani Malbaši.
Pročitajte i ovo
Zbog toga je udaljen iz službe, nakon čega je uslijedio kazneni progon. Prvo je na Županijskom sudu u Zagrebu nepravomoćno osuđen na devet mjeseci zatvora, ali mu je kazna zamijenjena radom za opće dobro. Zatim se dogodio preokret i Vrhovni sud je ukinuo osuđujuću presudu. Uslijedilo je novo suđenje na kojem je oslobođen svih optužbi.
"Obitelj i ja smo to pretrpjeli i, hvala Bogu, tu smo. Poslije toga kad vam se zatvore jedna vrata, druga se otvore. Slavite život kakav je i ne smijete biti razočarani", rekao je.
Nova pravila za curenje informacija
Vrbićev je jedan od brojnih primjera curenja informacija u javnost, ali Vlada tome planira stati na kraj uz pomoć izmjena Zakona o kaznenom postupku prema kojima bi odavanje informacija iz istrage postalo kazneno djelo.
"Ja ne vidim da je nešto bitno curilo u javnosti iz istraga, osim onoga gdje se vidjelo da oni koji obnašaju vlast, koji imaju političke pozicije zloupotrebljavaju svoje te ovlasti. Tu je interes javnosti da zna kako se upravlja državom", rekao je odvjetnik Anto Nobilo.
Ipak, premijer je najavio promjene Zakona i poboljšanje navodno zbog lošeg sustava.
"On je objektivno loš. Loš je i netko mora za to odgovarati. Ja ne vidim nikakav interes zašto bi to bio problem javnog objavljivanja", rekao je Andrej Plenković 20. veljače ove godine.
Još se ne zna kako će te izmjene izgledati, ali je najavio da će se oformiti radna skupina i da će se uskoro izaći s prijedlogom. Zasad znamo da bi se kažnjavalo one koji su odali javnosti bilo kakvu informaciju u fazi istrage pa čak i ako je od interesa javnosti.
"Mislim da jedno takvo kazneno djelo ne bi zapravo imalo smisla jer bi njega bilo teško kontrolirati. Bilo bi teško otkriti tko je zapravo pustio te informacije", rekao je Aleksandar Maršavelski, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Na probleme u provedbi ukazala je i novinarka Telegrama Ana Raić.
"Hoće se pozvati kolege iz jedne redakcije, iz druge ne? Kako ćete procijeniti, sad malo karikiram, koje su poruke napravile najveću političku štetu? Pa će se onda tog novinara ispitivati i u konačnici će vam novinar reći da neće odati svoj izvor i ništa se dalje vjerojatno neće dogoditi, Što ćemo onda? Ići od odvjetnika do odvjetnika, od državnog odvjetnika do državnog odvjetnika, od policajca do policajca?", rekla je.
Nobilo smatra da intencija ovog prijedloga nije doprinos funkcioniranju pravne države, već pokušaj stvaranja zaštite da se objavom informacija radi politička šteta.
"To je jedan suptilan način gušenja otpora kritike vlasti. Drugi od načina je da se zarobe nezavisne institucije. To je jedan od modela modernih autokracija koje su nominalno demokracije", rekao je.
Više o ovoj temi možete pogledati u videoprilogu na vrhu članka.
Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr
