Stanovnici naselja Plano i Općine Seget u blizini Trogira žive u prašini i buci. "Svako jutro te budi zvuk čekića koji tuče u taj kamen, svako popodne vam je prašina u ustima", rekao je Mario Ivković iz Planog.
S prozora svojih kuća gledaju više od 10 kamenoloma. Kao da već sad nije previše, planira se ponovno pokrenuti još jedan, odavno već ucrtan u prostornom planu. "Mi više, nažalost, nemamo kamenolome u Planome, nego imamo Plano u kamenolomima. Jedan po jedan niču kao gljive poslije kiše", rekao je stanovnik Planog Mladen Krnić.
Zbog prijevoza se tresu kuće
Istočno od Trogira i sjeveroistočno od Divulja smjestilo se Plano. Naselje je to koje broji 602 stanovnika i više od stotinu kućanstava. Preci Tihomira Pušnika bili su među prvim stanovnicima naselja. Izgradili su kuću koja je danas prva do kamenoloma.
"S ovog područja se vidi desetak kamenoloma i hala za preradu kamena, pilana, koja je isto jak izvor i buke i prašine. Prašina vam ne ovisi s kojeg kamenoloma dolazi, samo ovisi o vjetru koji puše. Znači, sa svih strana, kao što vidite, smo okruženi", rekao je Pušnik.
Pročitajte i ovo
Svakodnevno brišu prašinu s rubova balkona, s prozora i namještaja. Posebno se čisti ljeti, kada u kući ugošćuju turiste.
"Ja te goste nikada ne mogu pustiti same. Uvijek moram biti oko njih da bi im pružio više usluga samo da bi oni zanemarili taj aspekt okoliša, da mi ne bi davali negativne recenzije", rekao je Pušnik.
Prašina ne ometa samo rad ugostitelja, već i onih koji uzgajaju voće i povrće na tom području. "Sad se to toliko ne vidi, ali ljeti na listovima je toliko da biljke praktički moramo tuširati. Iza kuće su masline. Ujesen, kad sam brala masline, sve je doslovce bilo bijelo. Ljeti hoćemo uzgojiti i nešto povrća, ali kada uzmete rajčice u ruke, rajčice su apsolutno sive", rekla je Daniela Ivković iz Planog.
Pročitajte i ovo
Neki od njih tvrde da imaju problema sa zdravljem, koje povezuju s prašinom. "Žena mi ima astmu baš zbog te prašine. Ja imam problema s visokim tlakom, a relativno sam mlad. Svi ćemo imati probleme ako se nastavi ovako", rekao je Mario Ivković.
Zbog svega nabrojenog žele zaustaviti otvaranje još jednog kamenoloma. Potpisuju online peticiju. "Mi tražimo da se ti kamenolomi obustave. Ako ne možemo to učiniti, onda neka se pridržavaju pravila, a to je da se smanji buka, da se smanji prašina", rekla je Milica Pušnik iz Planog.
Kamioni prolaze cestom kojom ne smiju voziti
Dok stanovnici Planog, koji je administrativno podijeljen na Kaštela i Trogir, žele da se rad novog kamenoloma niti ne pokrene, stanovnici Općine Seget traže da kamioni koji odvoze iskopani kamen iz obližnjeg kamenoloma ne prolaze pored njihovih kuća.
"Tu prolaze jako teški kamioni, tu prolaze kamioni od 40 tona ukupne nosivosti. Ovo je nerazvrstana općinska cesta koja nema nikakve znakove ni vodoravno ni okomito", rekao je stanovnik Segeta Toma Tomaš.
Svakodnevno prolazi desetak kamiona, i to cestom kojom ne smiju prolaziti. "Zatrese se stol, prozori i vrata se zatresu od kamiona koji prolaze ovim putem. To se zna događati u periodu od šest sati do tri ili četiri sata popodne", rekao je Tomaš.
Nezavisni vijećnici Segeta upozoravaju na ovaj problem već dulje vrijeme. "Ukazivali smo na probleme aktualnom načelniku Ivi Soriću. Javljali smo kakva je situacija, da se nešto treba napraviti. Ignoriraju to. Nisu uopće bili među ljudima. Ne znaju kakva je situacija. Zamislite da njima pokraj kuće prolazi 50, 60, ako ne i više kamiona. To je užasna situacija", rekao je nezavisni vijećnik Luka Jadrić.
Pročitajte i ovo
"Lokalni političari koji to mogu riješiti to ne žele riješiti. U nekoliko navrata sam ih kontaktirao. Slao sam načelniku mail da mi pošalju dokumentaciju i opišu što su oni poduzeli po pitanju alternativnih puteva do kamenoloma. Nažalost, mail nije mogao biti isporučen jer je inbox pun", rekao je nezavisni vijećnik Ante Barada.
I reporterka Provjerenog Ana Malbaša kontaktirala je načelnika. Odgovorio je putem SMS poruke: "Općina Seget predala je dokumentaciju za izradu alternativne ceste, čijom izgradnjom će se konačno riješiti navedeni problem."
Problem na koji upozoravaju godinama
Građani na problem kamenoloma upozoravaju godinama. "Kamenolomi su preblizu kuća i mi smo već puno puta pisali izvješće i slali smo prigovore na razna mjesta. Međutim, svaki put na teren izađe inspekcija i izvijesti da je sve u redu. Međutim, nije u redu", rekao je Mario Ivković.
Pritužbe građana stizale su na razne adrese udruga za zaštitu okoliša i grada Trogira. Provjereno je u posjedu te dokumentacije i prijava protiv odgovornih. "Problem je kad se kamen melje. To je tehničko-građevni kamen i ne polijeva se. Mi imamo milijun videa gdje se to praši. Nisu svi, ne mogu reći da su svi. Par istih imena se uvijek provlači", rekla je Nives Karanušić (SDP), gradska vijećnica u Trogira.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Sve su te prijave proslijeđene inspekciji.
"Malo je čudno da, kad izađu inspekcije, to izgleda malo urednije nego kad svi skupa rade i praše. Mi smo predvidjeli sada u proračunu za 2022. da Trogir instalira svoju mjernu stanicu kvalitete zraka kako bi eventualno dokazali da se ne poštuju svi propisi", rekao je Ante Bilić (SDP), gradonačelnik Trogira.
Umiješanost HDZ-a
Šef svih inspektora u državi je Andrija Mikulić. Poznato je da je imao rudarsku aferu. Mediji su otkrili da je svojedobno osnovao tvrtku s Ozanom Krasić, a onda su zatražili dozvolu za eksploataciju rudarskog polja na području Planog. I ništa tu ne bi bilo sporno da to nije traženo od sektora u Ministarstvu gospodarstva, kojem je na čelu bio i još uvijek je Dragan Krasić, kum Andrije Mikulića i suprug Ozane Krasić. Mikulić i Ozana Krasić više nisu direktori u toj tvrtki.
"I ta priča možda sada ima svoje tragove u odnosu prema nama u pogledu nedjelovanja inspekcija. Naravno, ne bih želio insinuirati, ne mogu dokazati ništa da je čovjek zvao, intervenirao, ali malo pušemo i na hladno", rekao je Mladen Krnić.
Pročitajte i ovo
I nije Mikuić jedini iz redova HDZ-a koji se vezivao uz kamenolome. Tu je i Ivan Šipić, koji je u vrijeme bivšeg gradonačelnika Trogira Vinka Brkana u gradu obavljao bitne poslove, a njegove su tvrtke, u kojima on i danas ima značajne funkcije, dobile koncesiju na vađenje kamena. Baš je zbog ovih činjenica nedavno zaiskrilo na sjednici gradskog vijeća u Trogiru.
"Ne bi ovo trebalo svesti na političko prepucavanje, ali ono je neosporno vezano s politikom od samoga starta. Ne bih ja sada išao na osobne optužbe i ta politička prepucavanja neće puno pomoći stanovnicima Planoga. Zna se tko je tada bio pročelnik koji je donosio prostorni plan, a poslije je dobio neke koncesije", rekao je gradonačelnik Bilić. Ekipa Provjerenog je tražila da spomenuti akteri stanu pred kamere, ali oni su to odbili.
Srušili studije utjecaja na okoliš
Nekadašnji urednik dalmatinskih dnevnih novina dugogodišnji je stanovnik Planog. Dobro se sjeća vremena kada su se uspjele sudski srušiti tri studije utjecaja na okoliš.
"Tužitelj je bio grad Kaštela, koji je u jednom trenutku stao iza nas. Imali smo i argumente i dobili smo tu tužbu, ali sustav je doslovce postavljen nakaradno. Oni, kad im se obori ta studija, ne moraju zaustaviti radove, nego i dalje rade i za šest mjeseci su dužni obnoviti studiju", rekao je Mladen Krnić.
Pročitajte i ovo
No, bilo je to kratkoga vijeka jer su napravljene nove studije: "Ponovo dobiju rješenje da je sad sve u redu. Mi ponovo tužimo i ponovo izgubimo", rekao je Krnić. I ta tri kamenoloma su mogla nastaviti nesmetano raditi. Gradonačelnik Trogira se zalaže za objedinjenu studiju utjecaja na okoliš za sve kamenolome i da se broj eksploatacijskih polja više ne povećava.
"Mi smo čak prije par godina izbacili par kamenoloma iz prostornih planova. Sigurno kao grad nećemo dozvoliti niti jedan drugi kamenolom da uđe u prostorni plan, barem dok je ova vlast u Trogiru", rekao je Bilić.
Ugroza i za kulturnu baštinu
Vađenje kamena na ovome području prisutno je još od doba antike. Od tog kamena izgrađen je i sam Trogir, koji je pod zaštitom UNESCO-a. Kamenolomi, kaže arheologinja Lujana Paraman iz Muzeja grada Trogira, su velika invazija u prostoru koja ugrožava i kulturnu i prirodnu baštinu.
"Utječu na ptice i životinje, ali i na vrijednost kulturne baštine koja se nalazi na tom području. Imamo više prapovijesnih lokaliteta. Što se tiče Segeta i Sutilije, brdo na kojem se nalazi kamenolom je kompletno zaštićen registriran lokalitet kulturne baštine RH", rekla je Paraman.
S jedne strane zaštita baštine, s druge razvoj industrije vrijednog desetka milijuna kuna, turizam i poljoprivreda. Kako to sve pomiriti?
"Neka naprave alternativni put da se maknu odavde. Ovaj je put napravljen davno, bio je predviđen za kamione od dvije do sedam tona, a sad se vozi po četrdeset tona", rekao je stanovnik Segeta Ivo Ivica. Iz Ministarstva gospodarstva je dan prije emitiranja ove reportaže stigao odgovor da kamenolomi kao subjekti ne predstavljaju značajne izvore onečišćujućih tvari sve dok udovoljavaju zakonske propise. A što ako se one ne poštuju? Građani tvrde da se upravo to događa kada nema inspektora.
Pročitajte i ovo
Iz Državnog inspektorata tvrde da rudarska inspekcija u Segetu i Kaštelima nije pronašla nikakve nepravilnosti u radu kamenoloma. Na lokalitetu Plano provela je nadzore od lipnja do listopada prošle godine. Utvrđeno je kršenje Zakona o rudarstvu i izdano više rješenja: o zabrani radova, otklanjanju nedostataka i izvršenju rješenja pod prijetnjom novčanom kaznom. Podneseni su optužni prijedlozi nadležnom sudu, od kojih se u jednom slučaju traži oduzimanje imovinske koristi.
Posao je to vrijedan desetke milijuna kuna. Posao u kojem je, kako i sami sugovornici kažu, upletena i politika. Posao je to u kojima su prirodna bogatstva nekima prilika za zaradu, a onima koji kraj njih žive – omča oko vrata zbog koje nemaju mira ni čistog zraka.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
