U zdravstvenom sustavu nedostaje 100 dječjih psihijatara, na Hrabrom telefonu dobivaju sve više poziva u pomoć, a pokušaj suicida među mladima lani je porastao za 200 posto u odnosu na 2021. godinu.
Galerija
Liste čekanja za dječji psihijatrijski pregled protežu se na nekoliko mjeseci, a od Splita do Dubrovnika nema bolničkih kreveta za djecu s mentalnim poremećajima. Iz Ministarstva zdravstva Provjerenom nisu dali sugovornika na ovu temu, nisu čak niti odgovorili na upit.
Psihijatri i psiholozi upozoravaju - krajnje je vrijeme da se pokrenemo i prilagodimo zdravstveni sustav, jer Hrvatska nažalost postaje bolesno društvo! Ima li naša država plan za rješavanje ovog problema? Više donosi reporterka Provjerenog Danka Derifaj.
Psihologinja Sena Puhovski nedavno je na društvenim mrežama podijelila poražavajuće iskustvo iz svoje prakse. "Mene je zapravo uhvatila muka kad sam jedno jutro otvorila mail i vidjela da imamo pet novih upita za primanje djeteta u psihoterapiju, u tretman psihologa, a zapravo nemamo kolega i ja zajedno prostora do početka travnja. To je nažalost svakodnevna situacija sad već nekoliko mjeseci, ja bih sigurno rekla od početka školske godine, da naprosto moramo odbijati ljude jer jednostavno nemamo kapaciteta za primiti ih."
Na dječjoj psihijatriji u Osijeku suočavaju se s istim problemom. "Bit ću brutalno iskrena - ovaj posao radim već 20 godina i ako stvarno nešto ne poduzmemo, nije nam baš bajna budućnost", kaže Katarina Dodig Ćurković, dječja psihijatrica u KBC-u Osijek.
Hrabri telefon neprofitna je udruga već 25 godina pruža socijalnu uslugu koja u zdravstvenom sustavu ne postoji. Djeci i roditeljima koji ih nazovu daju psihološku pomoć i savjetuju kamo i kako dalje.
"Ono što smo primijetili jest da nam je unutar kategorije mentalnog zdravlja jako porastao broj poziva vezano uz samoozljeđivanje i suicidalne misli i radnje djece i mladih. Prošle godine je taj broj porastao, čak 50 posto je veći u odnosu na 2021., a 2021. je bio negdje 40 posto veći u odnosu na 2020.", kaže Hana Hrpka iz te udruge.
Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež u Zagrebu jedina je psihijatrijska bolnica u Hrvatskoj u kojoj se hospitaliziraju djeca u teškim stanjima. Ima samo 37 stacionarnih kreveta, a uskoro zbog obnove zgrade i ona zatvara svoja vrata.
Svoj rad će raseliti u postojeće bolničke ustanove po Zagrebu, no zdravstveni sustav se i prije ovoga nije imao kapaciteta nositi s problemom rastućih mentalnih poremećaja kod mladih.
Psihijatri odustaju
"Ono što mene više muči i žalosti - možda je to najbolje od svega što ocrtava naše stanje - jest što veliki broj mojih kolega sve više sagorijeva upravo zbog tromosti sustava i nažalost vrlo često i odustaje od ovoga posla i vraća se u okvire odrasle psihijatrije", kaže psihijatrica Dodig Ćurković.
U hrvatskom zdravstvenom sustavu trenutno radi 46 dječjih psihijatara, kaže liječnica, a da bi se mogli nositi s rastućim problemima kod mladih postoji potreba za najmanje njih 140. U korist tome govori i zabrinjavajuća statistika Psihijatrijske bolnice za djecu i mlade.
"Oni su 2019. imali 54 hospitalizirana pacijenta radi pokušaja suicida, 2020. njih 64, a 2021. čak 140, što je porast od 217 posto. Ako gledamo ukupno porast svih poremećaja koji zadiru u domenu mentalnog zdravlja, okviri su vam negdje između 35, 45 ili čak 55 posto nekih poremećaja", kaže Dodig Ćurković.
Hrvoje Rendulić, osnivač udruge Nada, čovjek je kojeg javnost poznaje godinama kao oca koji traži liječničku pomoć za svoju kćer koja boluje od bulimije i anoreksije. Gotovo 24 godine moli, traži, prosvjeduje ne bi li ukazao na nedostatak stručne pomoći u sustavu.
"Za to je odgovorna samo vlast kojoj smo mi, eto, dali mandate da nam ubijaju kćeri. I to je stvarno istina, naše vlasti, sve od Račana, s Račanom sam počeo, u smislu udruge, ne samo ja, nego grupa obitelji, pa do danas. Čujte, kad bih vam rekao broj nepotrebno pokojnih zbog komplikacija koje su donijele smrt, vjerojatno mi ne biste vjerovali, ali ja to mogu dokazati.
No, moja riječ ne vrijedi ništa, kad se približim Ministarstvu zdravstva oni zovu policiju, pa što da ja radim, onda sam na Cvjetnom i šaljem poruku urbi et orbi o jednom nehumanom stanju prema oboljelima."
Strašna pozicija
Pacijenti koji žive van Zagreba u strašnoj su poziciji, slažu se i psiholozi i psihijatri. "Ovo što ja pišem kao psiholog koji radi u Gradu Zagrebu luksuz je u odnosu na to što djeca u ostalim gradovima Hrvatske mogu dobiti kao pomoć koja im je potrebna", ističe Sena Puhovski.
"Ako imate dijete na Mljetu ili na nekom otoku, što ćete vi s njim napraviti? Možete ga primiti i s otoka organizirati premještaj u Split. U Splitu nema kreveta pa to dijete vrlo često onda ide prema Zagrebu, nekad prema Rijeci, nekad prema Osijeku. Zamislite koja je to trauma i za roditelja i za dijete", kaže Katarina Dodig Ćurković.
U privatnoj praksi jedan termin kod psihologa ili psihijatra stoji u prosjeku 50 eura. Da bi imali učinka, struka kaže, potrebno je barem 12 termina. Ukupno 600 eura ili 4500 kuna. Jasno je da je prosječnoj obitelji u Hrvatskoj ovakav način liječenja nedostižan luksuz.
Vlada je krajem prošle godina donijela Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. Šest godina, tvrde stručnjaci, nije ga bilo, a i sada ga drže spornim.
"Ono što je ključni problem s tim dokumentom jest što govori o tome da će se sve što se u njemu predlaže, a stvari koje se predlažu su vrlo poopćene i površne, financirati iz već postojećih sredstava. Ono što ja iz toga mogu zaključiti jest da ova Vlada ne namjerava uložiti dodatna sredstva od onih koja već sada ima i dodjeljuje u tu svrhu za ovaj problem i onda tu ne vidim puno prostora za napredak. Na kraju dokumenta piše da su financijska sredstva predviđena proračunom za prošlu, ovu i sljedeću godinu dovoljna i da potrebe za dodatnim ulaganjima nema", navodi Puhovski.
Prema listi čekanja za prvi pregled na psihijatriji za djecu i adolescente u Klaićevoj bolnici u Zagrebu čekat ćete 233 dana, u Slavonskom Brodu 85, u Varaždinu i Dubrovniku 79 dana, u Splitu 64, a u Poliklinici za djecu u Zagrebu – dva mjeseca.
Tamna budućnost
"Kakva nam je budućnost? Pa ja bih rekla tamna, ako ne shvatimo da sve što počinje i najveći dio bolesti u odrasloj dobi javlja se više od 50 posto prije 14. godine. Kuća se ne gradi od krova, gradi se od temelja, temelj su djeca. Ono što se nažalost često u praksi vidi, evo da citiram Malog princa - 'veliki broj ljudi zaboravi da su u početku bili dijete, a nitko od nas se nije rodio s 30 godina'", ističe Dodig Ćurković.
"To nam zapravo znači bolesno društvo. Ne dižemo mi svi graju zato što, eto, diže nam se graja, nego zato što je situacija zaista alarmantna. Broj izlazaka tima za krizne intervencije zbog pokušaja suicida i suicida u osnovnim školama u Gradu Zagrebu je porastao za 50 posto u godinu dana, broj poziva Hrabrom telefonu koji su suicidalni također, sve je veći broj ozbiljnih poteškoća", naglašava pak Puhovski.
Hrabri telefon svaki dan primi od 10 do 15 poziva u pomoć, odnosno oko 6000 mjesečno. Brojevi Hrabrog telefona su 116 111 za djecu i 0800 0800 za roditelje. Svjetska zdravstvena organizacija jasno upozorava da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za zdravstvo je predviđeno 5% ukupnih sredstava, odnosno 2,56 milijardi kuna, mentalno zdravlje se ne spominje ili ga barem nismo uočili.
Iz Ministarstva zdravstva do zaključenja priloga na ovu temu Provjereno nije dobilo ni odgovor niti sugovornika.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
