Sa samo osam godina njihovo dijete reklo im je da se ne osjeća ni kao dječak ni kao djevojčica. Drugi roditelji sami su inicirali razgovor i došli do spoznaje da je njihovo dijete dječak zarobljen u tijelu djevojčice. Da je riječ o hiru ili trendu, možda je prvo na što ste pomislili. Na prvu, mislili su to i ovi roditelji. No, nakon dugotrajnog procesa njihovoj djeci je utvrđena rodna disforija.

Galerija Provjereno: Rodni identitet - 7 Provjereno: Rodni identitet - 2 Provjereno: Rodni identitet - 3 +5 Provjereno: Rodni identitet - 4

Rodna disforija je stanje trajnog stresa zbog osjećaja nepoklapanja rodnog identiteta i spola pripisanog pri rođenju. Da se radi o rodnoj disforiji, utvrđuje se doređenim protokolom, a roditelji i transrodna djeca odlučili su podijeliti svoju priču u prilogu reporterke Provjerenog Nikoline Cetinić.

Znate li što je rodna disforija?

Rodna disforija može se javljati već u predškolskoj dobi, no većinom se javlja vrlo jasno početkom adolescencije, naime, kako je objasnila klinička psihologinja Marina Grubić iz KBC-a Zagreb: ''Razvojem sekundarnih spolnih oznaka u pubertetu nekako se počne razvijati taj doživljaj različitosti, nepripadanja i zapravo se djeca negdje propituju, dvije, tri godine se muče s tim dok osvijeste uopće sebi o čemu se tu radi jer je to vrlo rijetko, vrlo neobično… nešto što većina njih nikad prije nije čula.

Nije lako ni povjeriti se roditeljima, a i oni različito reagiraju. Majka jednog transrodnog djeteta, koje je još maloljetno pa je za Provjereno govorila skrivenog identiteta, kazala je da je prve znakove primijetila s djetetovih 13 godina: ''Pripisivala sam to nekakvom pubertetu… Možda se ne sviđa tijelo, grudi, oblik, nešto slično… pa se nekako pokušaš s tim poistovjetiti''.

''U glavi sam imala samo jednu stvar...''

Razgovor koji je sama inicirala bio je mukotrpan i dugotrajan. Nije ni slutila što je zapravo problem s kojim se dijete bori, ali nastojala je stvoriti sigurnu zonu: ''Imala sam u glavi samo jednu stvar - ako ja pokažem svom djetetu da ja ne mogu s tim živjeti, kako će ono koje mi se povjerilo s time živjeti''.

U drugom slučaju dijete je samo majci priznalo kako se osjeća: ''Da sam ja curica, biste li me isto voljeli, da sam ja dečko, biste li me isto voljeli, je li ti bitno da imaš kćer ili sina? Ja ta pitanja stvarno nisam razumjela - da je to nešto čime je dijete očito ispitivalo moje reakcije''.

U oba slučaja potražili su stručnu pomoć, a mnogi u njihovoj situaciji obraćaju se baš Grubić, koja je na listi stručnjaka Ministarstva zdravstva za rad s djecom i mladima iz područja zdravstvene zaštite transrodnih osoba.

Zastava transrodnih osoba, ilustracija Sud HZZO osudio zbog diskriminacije transrodnih osoba, iz udruge Trans Aid traže hitne promjene u sustavu

''U zadnjih sedam godina u moju ambulantu je došlo 102 djece s upitom o tome da su rodno nekonformni ili su transrodni. Nakon procjene i praćenja njih 70 je ušlo u neke od stupnjeva tranzicije'', kazala je Grubić istaknuvši da je proces procjene dugotrajan i izvodi se po strogom međunarodnom protokolu kako bi se utvrdilo je li zaista riječ o rodnoj disforiji.

''Protokol se sastoji od toga da se dijete prati godinu dana kako bi se diferencijalno dijagnostički utvrdilo radi li se o nekakvoj adolescentskoj krizi, krizi identiteta općenito pa onda i krizi rodnog identiteta, radi li se o nekom psihološkom poremećaju uz koji se veže taj problem s identitetom. Nekad i je li riječ o otporu prema rodnim stereotipima koji mogu imati adolescenti sami po sebi'', objasnila je Grubić objasnivši da tu nije riječ o transrodnosti.

Kod onih kod kojih bude potvrđena rodna disforija, nakon toga počinje razdoblje prihvaćanja novog života. Nekim roditeljima to teško pada pa tuguju, neki se još jedva nose s prihvaćanjem smatrajući da se radi o nekom hiru, a podrška je potrebna i njima.

Podrška roditelja i pomoć stručnjaka je ključna: Djetetu je važno dati prostora

Espi Tomičić iz KolekTIRV-a temeljem vlastitog iskustva najbolje zna koliko je važna podrška roditelja: ''Kad smo djeca, i ja sam to prošao, sa svim stvarima, puno toga preispitujemo. Svijet nam je nov i stvari su nam svakako nove. Ono što je užasno bitno je da dijete dobije podršku zato što ako dijete nije transrodno nema ničeg što se dogodilo bespovratno. Stoga je važno dati djetetu prostora da preispituje identitet i sve druge stvari u tom trenutku''.

''Nitko ne može postat gej ili trans. Tako se ljudi rode i nitko to ne bi htio u ovom svijetu. Zašto bi netko htio biti diskriminiran i živjeti takvu patnju'', kazao je Tomičić, a i stručnjaci naglašavaju da se u slučaju transrodnosti nikako ne radi o izboru ili vanjskom utjecaju.

Provjereno: Elena je najstarija transrodna osoba u BiH - 5 Uvrede i prijetnje smrću svakodnevica su Elene, najstarije transrodne osobe u BiH: "Taj muškarac mi je ukrao život. Moj je najveći neprijatelj"

Kao važnu stvar Tomičič ističe i da se povećala podrška i educiranost stručnjaka u institucijama tako da su djeca zatražila pomoć: ''Djeca koja nisu transrodna, a preispituju to nije ništa loše. Mogu dolaziti na savjetovalište i kao što preispituju rodni identitet preispituju i sve druge stvari u odrastanju''.

''Vjerujem da se djeca danas žele prilagoditi naravno svojim vršnjacima kao i uvijek, ali ako vam dijete nije transrodno, neće postati transrodno samo zato što se druži s Ivanom koji je transrodan'', kazala je jedna od majki, a druga dodala: ''To dijete treba živjeti i biti sretno, treba ostvariti svrhu u životu i biti zapravo sretan – to je zapravo sve što ja želim svojoj djeci''.

Više detalja pogledajte u videu.

Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju