ŠTO ĆEMO UČINITI DA ZADRŽIMO MLADE? Hrvati imaju još jako puno posla

Dan nakon što je Njemačka ukinula radne dozvole za hrvatske radnike, potpuno suprotno najavile su neke europske zemlje, među kojima i Austrija. Produžit će zabrane na još tri godine i onemogućiti Hrvatima da bez ikakvih ograničenja idu raditi u inozemstvo.

Pročitajte i ovo Odluka iz Moskve Prekinuta isporuka plina: Rusi zatvorili pipu europskoj državi Povratak kući i na posao Važan tunel zatvara se od ponedjeljka: Priuštit će to mnogo muke i Hrvatima, i to baš sad pred blagdane, a potrajat će

Zemlje u koje Hrvati najviše idu su Njemačka, Austrija, Italija i Irska, ali hrvatskim radnicima na još tri godine zatvorit će ih Austrija, Slovenija i Nizozemska. U tim zemljama neće moći raditi, osim ako nisu traženi u deficitarnim zanimanjima.

'Očekujemo da će Velika Britanija, a možda i Italija to isto napraviti, dok za druge zemlje još nemamo saznanja', rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Evo koja se zanimanja najviše traže u Njemačkoj

Otkako smo ušli u Uniju, ukupno 13 zemalja iskoristilo je mogućnost da u prve dvije godine zabrani pristup hrvatskih radnika svojim tržištima. Prosječna minimalna plaća primjerice u Njemačkoj skoro je tisuću eura veća nego u Hrvatskoj.

U potrazi za boljim životom, osim u Njemačku, Hrvati dakle odlaze raditi i u susjedne Italiju i Austriju. Otkako smo ušli u Europsku uniju, zanimljiva je postala i Irska, prvenstveno zbog toga što je potražnja za radnicima velika, a za raditi tamo ne treba vam nikakva radna dozvola.

Kajin o sve većem iseljavanju Hrvata: To je sjajan način za rješavanje nezaposlenosti

'U Irsku se odlazi s ciljem da se nađe posao i ostane. U drugim zemljama, kada odete raditi određeni broj mjeseci u Njemačku i Austriju, nakon toga se vratite', kaže ministar Mrsić.

Država iseljavanju mladih pokušava parirati aktivnim mjerama zapošljavanja. Primjerice, poslodavce oslobađaju plaćanja doprinosa ako za stalno zaposle mladu osobu. No s druge strane, jako malo se ulaže u znanost i obrazovanje. U prošloj godini u Nakladu za znanost iz proračuna je stiglo 79 milijuna kuna, što je debelo ispod 1 % BDP-a. Mladi znanstvenici odlaze iz zemlje, iako ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar smatra da su puno ljudi koji su otišli zažalili zbog te odluke.

ODLIČNA VIJEST za Hrvate stiže iz Njemačke!

'Možda negdje je naizgled materijalno bolja situacija, ali troškovi života su viši', rekao je Mornar.

Ipak, da bi zadržala mlade i školovane ljude, Hrvatska će morati više ulagati u njih. Po ulaganjima u obrazovanje smo na samom europskom dnu, jednako kao i po zapošljavanju mladih.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook