Dan nakon što je Njemačka ukinula radne dozvole za hrvatske radnike, potpuno suprotno najavile su neke europske zemlje, među kojima i Austrija. Produžit će zabrane na još tri godine i onemogućiti Hrvatima da bez ikakvih ograničenja idu raditi u inozemstvo.
Pročitajte i ovo
Najavio izmjene Zakona
Božinović otkrio točan broj stranih radnika u Hrvatskoj: "Demantirali smo zloguke proroke"
Pohvalili policiju
VIDEO Objavljena snimka nakon napada na Hrvate: "Nitko nam nije htio pomoći, samo su nas zaobilazili"
OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE
"Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu
Autocesta u Austriji
FOTO/VIDEO Zastrašujuće snimke nesreće u tunelu: Stradao hrvatski vozač, liječnici mu se bore za život
iznenađenje u gradu
Građane šokirao prizor na ulici, oglasio se stručnjak: "Nemojte se približavati niti paničariti"
Zemlje u koje Hrvati najviše idu su Njemačka, Austrija, Italija i Irska, ali hrvatskim radnicima na još tri godine zatvorit će ih Austrija, Slovenija i Nizozemska. U tim zemljama neće moći raditi, osim ako nisu traženi u deficitarnim zanimanjima.
'Očekujemo da će Velika Britanija, a možda i Italija to isto napraviti, dok za druge zemlje još nemamo saznanja', rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Evo koja se zanimanja najviše traže u Njemačkoj
Otkako smo ušli u Uniju, ukupno 13 zemalja iskoristilo je mogućnost da u prve dvije godine zabrani pristup hrvatskih radnika svojim tržištima. Prosječna minimalna plaća primjerice u Njemačkoj skoro je tisuću eura veća nego u Hrvatskoj.
U potrazi za boljim životom, osim u Njemačku, Hrvati dakle odlaze raditi i u susjedne Italiju i Austriju. Otkako smo ušli u Europsku uniju, zanimljiva je postala i Irska, prvenstveno zbog toga što je potražnja za radnicima velika, a za raditi tamo ne treba vam nikakva radna dozvola.
Kajin o sve većem iseljavanju Hrvata: To je sjajan način za rješavanje nezaposlenosti
'U Irsku se odlazi s ciljem da se nađe posao i ostane. U drugim zemljama, kada odete raditi određeni broj mjeseci u Njemačku i Austriju, nakon toga se vratite', kaže ministar Mrsić.
Država iseljavanju mladih pokušava parirati aktivnim mjerama zapošljavanja. Primjerice, poslodavce oslobađaju plaćanja doprinosa ako za stalno zaposle mladu osobu. No s druge strane, jako malo se ulaže u znanost i obrazovanje. U prošloj godini u Nakladu za znanost iz proračuna je stiglo 79 milijuna kuna, što je debelo ispod 1 % BDP-a. Mladi znanstvenici odlaze iz zemlje, iako ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar smatra da su puno ljudi koji su otišli zažalili zbog te odluke.
ODLIČNA VIJEST za Hrvate stiže iz Njemačke!
'Možda negdje je naizgled materijalno bolja situacija, ali troškovi života su viši', rekao je Mornar.
Ipak, da bi zadržala mlade i školovane ljude, Hrvatska će morati više ulagati u njih. Po ulaganjima u obrazovanje smo na samom europskom dnu, jednako kao i po zapošljavanju mladih.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook