Premijer Andrej Plenković predstavio je nadležnom saborskom Odboru za regionalni razvoj i fondove Europske unije u ponedjeljak Natašu Mikuš Žigman, koju predlaže za novu ministricu regionalnog razvoja i fondova EU-a.
Mikuš Žigman za novu ministricu europskih fondova predlaže se nakon što je Šime Erlić napustio tu dužnost i na lokalnim izborima postao gradonačelnik Zadra.
O kandidatkinji za ministricu raspravlja se samo na matičnom Odboru za regionalni razvoj i fondove Europske unije, koji joj je nakon saslušanja dao podršku, dok se na plenarnoj sjednici o tome neće raspravljati, nego će se samo u utorak, zadnjeg dana prije saborske ljetne stanke, glasati o novoj članici Plenkovićeve Vlade.
"Ona je itekako spremna za ovaj posao"
Plenković je istaknuo da je Mikuš Žigman vrlo kvalificirana, stručna i iskusna u domeni rada u Vladi, u kojoj je više od šest godina bila državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, a posebno je verzirana u kontekstu europskih tema i upravljanju s europskim fondovima.
"Osim što je bila u Ministarstvu gospodarstva, ranije je bila čelnica Središnje agencije za financiranje i ugovaranja (SAFU) i riječ je o budućoj ministrici koja zaista detaljno poznaje način na koji je Hrvatska koristila fondove, u pretpristupnoj fazi, a onda i u fazi nakon što je postala članica Europske unije. Logika kojom sam se vodio je bila da pronađemo novu članicu Vlade koja će od prvog dana biti u potpunosti sposobna vladati svim tim procesima", kazao je Plenković.
"Vjerujem da će pridonositi realizaciji programa Vlade i biti dodana vrijednost Vladi", naglasio je i poručio: "Ona je itekako spremna za ovaj posao, i kada je riječ o obrazovanju i iskustvu."
"Plastično se vidi koje su koristi članstva u EU-u"
Plenković je istaknuo i da je politika regionalnog razvoja jedna od najuspješnijih politika Vlade: "Od momenta otkad je Hrvatska postala članica mi smo u odnosu na uplaćena sredstva, a ona su godišnje oko 700 milijuna eura, u plusu 16,7 milijardi eura. Plastično se vidi koje su koristi članstva u EU-u."
"Nacionalni plan oporavka je okosnica našeg rada. Sutra ćemo zaokružiti šestu ratu, oko 835 milijuna eura koji će biti doznačeni od strane EK-a za otprilike dva mjeseca", naglasio je Plenković.
Buduća ministrica otkrila ključne ciljeve
"Moj cilj nije samo da se sredstva povuku nego da se i strateški ulože i da se ulože u strukturne projekte koji imaju najveći učinak i stvaraju najbolju dodatnu vrijednost", istaknula je Mikuš Žigman i dodala da je Hrvatska snažan zagovornik kohezijske politike.
Pritom je naglasila da nema kutka u Hrvatskoj u kojemu nisu prisutne pozitivne posljedice korištenja europskih fondova. "Nastavit ćemo podršku regionalnim koordinatorima, oni imaju ključnu ulogu", kazala je i dodala da je drugi glavni prioritet sudjelovanje o pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru.
"Ja svoju funkciju buduće ministrice regionalnog razvoja ne shvaćam kao političku dužnost, nego je moj posao doista voditi računa o tome da svaki kutak Hrvatske, bilo da je riječ o urbanom središtu, otočkom mjestu, slavonskom selu ili brdskoj općini, dobije mjesto u regionalnom razvoju. Svakom hrvatskom stanovniku treba omogućiti pravo na kvalitetan život i rad te da bude jednako zastupljen u financiranju projekata", naglasila je Mikuš Žigman.
"Pred nama je kroz razdoblje od devet godina iskoristiti 15 milijardi eura, sada smo na polovici puta i treba pokrenuti investicijski ciklus kroz više od 310 poziva koji su vrijedni osam milijardi eura", kazala je i dodala: "U smislu korištenja aktualne financijske perspektive uložit ću energiju u ubrzanje dinamike objave poziva, dinamizaciju postupka ugovaranja i provedbe i, što je najbitnije, ovjeravanje tih sredstava prema tijelima Europske komisije."
"Pred nama je vrlo dinamično razdoblje i nastavit ćemo se približavati najrazvijenijim zemljama članicama EU-a. Brinut ću o tome da se sva sredstva troše odgovorno, transparentno i zakonito, i u tome neće biti nikakvih iznimki, a Hrvatska mora biti zemlja koja daje priliku svim svojim građanima", zaključila je Mikuš Žigman.
Plenković zahvalio bivšem ministru
O ministrima koji se u Vladu imenuju naknadno ne raspravlja se na plenarnoj sjednici, već samo na matičnom odboru. U pravilu ih predstavi sam premijer, a potom im zastupnici, pa i oni koji nisu članovi odbora, mogu postavljati pitanja.
"Zahvaljujem dosadašnjem ministru Erliću, koji je odlično obavljao svoju dužnost. U dogovoru sa mnom je napustio Vladu, a sada će se narednih nekoliko godina baviti svojim gradom - Zadrom", rekao je Plenković, a zahvalio je i državnoj tajnici Zrinki Raguž, jednoj od tri tajnice tog Ministarstva.
Koliko bi ZDS mogao koštati Hrvatsku?
"S obzirom na to da ste se nekoliko puta pohvalili kako je Hrvatska dobila više sredstava iz EU-a upravo zahvaljujući vašem utjecaju, hoće li činjenica da se ustaški pozdrav uzvikuje u Saboru bez sankcija, da vaš ministar to čini bez sankcija i da se taj trend nastavlja jer je upravo sada u sabornici dva puta uzviknut taj pozdrav bez sankcija, utjecati na vaše odnose u EU-u budući da znamo da Europa stoji na temeljima antifašizma?" pitala je Plenkovića Urša Raukar Gamulin, saborska zastupnica Možemo!.
Uz napomenu da mora ispitati što se dogodilo u Saboru, Plenković je kazao: "Vlada RH, ja osobno, HDZ, svi naši koalicijski partneri jasno osuđuju fašističke režime i simbole. Drugo je ovaj jako ušušurani politički kontekst nakon što je Zagreb odobrio koncert Marka Perkovića Thompsona. To je odluka koju je donio Grad. Ja osobno mislim, a to sam i rekao, da se ne onemogući pjevanje Thompsonu na dočeku srebrnih rukometaša. Ovaj koncert se trebao dogoditi prije više od dva mjeseca, zašto se nije dogodio u svibnju, ne znam. Nisam primijetio da je Hipodrom u svibnju bio zauzet. Politička odgovornost zašto je koncert održan u Zagrebu je na Gradu. Vlada i službe poput MUP-a su položile ispit."
"Što se tiče repertoara, Thompson ima isti repertoar, barem kad je riječ o Bojni Čavoglave, zadnje 34 godine. To da je netko iznenađen da se ta pjesma pjeva na koncertu, malo je smiješno. Međutim, jasna distinkcija onoga što je bilo 1941. - 1945. i onog što je temelj hrvatske države, a to je Domovinski rat. Ta pjesma je bila ratna budnica i imala je svoju posebnu i važnu ulogu tada. Nijedan sud ju nije zabranio", podsjetio je Plenković.
"Što se tiče političke zlouporabe tog pozdrava u političkom diskursu, ja sam apsolutno protiv toga, a pogotovo u Saboru. Protiv sam toga i pozivam sve zastupnike da to ne rade. To više nije pjesma iz Domovinskog rata, to je jedno suvišno politiziranje koje samo polarizira atmosferu i otvara prostor onima koji bi htjeli kritizirati pjevača. Ne prihvaćam histeriju koja se stvorila, Hrvatska ne provodi nikakav povijesni revizionizam niti promovira bilo kakvo ustaštvo. Niti smo se promijenili u vrijednosnom smislu niti će nam netko to nalijepiti", ustvrdio je predsjednik HDZ-a i Vlade.
Međutim, kako je kazala Raukar Gamulin, predsjednik Sabora Gordan Jandroković već je u više navrata odbio sankcionirati uzvikivanje ZDS-a u Saboru.
-
Stručnjaci upozoravajuTežak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
-
U ŠpanjolskojOtvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
-
sramotan incidentMuškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on
