Izgradnja dionice autoceste A3 od Jankomira do Bregane za gotovo 10.000 mještana bila je čista win win situacija. Živjeli su na selu, a grad Zagreb im je bio na dlanu. Najnormalnije su se mogli uključivati na autocestu pa je i gospodarstvo tamošnjeg kraja doživjelo procvat. Netko je došao i rekao - pa ne može baš tako i sreća je kratko trajala. Ekipa Poziva Dnevnika Nove TV odazvala se apelima mještana.
Podijelite
"Imamo autocestu, ali kao da je nemamo. Prije smo mogli na nju normalno ulaziti i silaziti, ali već 20 godina to je nemoguća misija. Zvali smo sve moguće institucije, ali nitko ništa'', požalili su se građani iz Rakitija Pozivu Dnevnika Nove TV.
Doći u Zagreb je postala noćna mora. Tako blizu - a tako daleko. Iako bi im jedna od najprometnijih autocesta u Hrvatskoj trebala olakšati život, mještani Rakitja i okolnih mjesta upravo zbog nje su na rubu živaca, a poduzetnici na rubu bankrota.
"100, 150 eura više trošim samo za taj obilazak. Treba imati dobre živce, ideš u koloni metar po metar", rekao je Drago. "Evo ovo je najveći problem ovdje – izlaz prema Zagrebu. Mi ako se želimo uputiti prema Slavonskom Brodu ili prema Splitu, mi ovdje nemamo izlaz", rekao je prijevoznik Krešo Vrdoljak.
Zbog takvog prometnog rješenja trpe i ugostitelji, a problema su svjesni i u Mjesnom odboru. Iz Grada kažu da su svjesni prometne zavrzlame, no bez Hrvatskih autocesta, kažu, ne mogu ništa.
Ako vozači žele iz Rakitja krenuti prema Samoboru ili Ljubljani, to ne mogu jer jednostavno ne postoji prometni trak prema zapadu. Da stvar bude gora, ni vozači koji idu iz Samobora i Ljubljane ne mogu skrenuti prema Rakitju.
Priču je istražila reporterka Poziva Dnevnika Nove TV Elvira Gašparović, a više detalja pogledajte u prilogu.
Odsječeni od autoceste
Pozivu se odazvao voditelj Katedre za tehniku cestovnog prometa Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Rajko Horvat koji je razgovarao s reporterom Dnevnika Nove TV Domagojem Mikićem.
"Ovo je samo još jedan dokaz da su neplanski građeni pojedini djelovi autoceste, samo infrastrukturno, prometno inženjerstvo je u ovom slučaju očito bilo zanemareno", rekao je Horvat i istaknuo da je jedino rješenje ono koje je cjelovito jer sve ostalo je samo ublažavanje boli.
Mikić je kroz izračun došao do brojke od 63.755 - koja označava količinu novca koja se baca zbog ovakvog tehničkog rješenja. "Ovi podaci samo potvrđuju to da se mi u nekim situacijama ponašamo kao pijani bogataši, odnosno da imamo toliko energije, a znamo koliko je ona važna. Nije samo energija, nego i očuvanje okoliša, ali i vrijeme putovanja, a vrijeme je novac", rekao je Horvat.
Hrvatske autoceste ishodile su lokacijsku dozvolu te se planira u prvoj polovici 2025. godine ishođenje i građevinske dozvole, dodao je Mikić, a Horvat je upozorio da se problem ne rješava sustavno te da će se to i odraziti. "Ako korisnici nemaju do kraja provedenu uslugu, onda nema ni koristi. Opet će se pojaviti problemi koji će krajnjim korisnicima biti smetnja", zaključio je Horvat te naglasio da je namjera provedbe tog plana u 2025. godini optimistična.
Svoju priču možete javiti ekipi Poziva preko Vibera ili WhatsAppa na broj telefona 095 2911 911, putem Facebook stranice ili putem web forme.