Rekao je to ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac na današnjem predstavljanju rezultata toga
vrednovanja u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Riječ je o rezultatima projekta kojim je prvi put u proteklih šest
desetljeća ispitano znanje učenika završnih razreda osnovne škole iz predmeta "Hrvatski jezik" i "Matematika".
Projekt je 18. i 19. travnja ove godine proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja uz znanstvenu potporu i recenziju Instituta za društvena istraživanja "Ivo Pilar" čiji je znanstvenik Josip Burušić vodio projekt te uz logističku potporu mjerodavnoga ministarstva.
U projektu je, uz suglasnost roditelja, sudjelovalo 10.690 učenica i učenika iz svih osnovnih škola u Hrvatskoj, odnosno iz 842 osnovne škole.
Budući da je u tekućoj školskoj godini u Hrvatskoj u osme razrede osnovnih škola upisano ukupno 46.497 učenica i učenika to znači da je ispit proveden na 23 posto učeničke populacije završnih razreda osnovne škole.
Preliminarani ispiti održani su pak 17. i 18. siječnja, a učenici su
izabrani slučajnim izborom, a pri izboru vodilo se računa da su sve županije ravnomjerno zastupljene, da se sačuva proporcionalnost broja učenika između škola različitih veličina.
Ispit iz matematike za učenike pripadnike nacionalnih manjina preveden je na njihov materinski jezik, a učenici talijanske
nacionalne manjine pisali su i dodatni ispit iz talijanskoga
materinskog jezika.
Po riječima ravnatelja Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatke analiza rezultata pokazala je, među ostalim, značajne razlike u uspjehu učenika u različitim županijama.
Tako su najbolje rezultate iz hrvatskoga jezika postigli učenici iz Krapinsko-zagorske županije, Grada Zagreba te Dubrovačko-neretvanske županije dok su najslabiji bili rezultati učenika iz Virovitičko-podravske te Brodsko-posavske županije gdje su učenici pokazali najslabije rezultate i iz matematike.
Najbolje rezultate iz matematike pokazali su učenici u
Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te Gradu Zagrebu.
Pokazalo se i da učenici koji putuju u školu postižu nešto slabiji uspjeh na ispitu, dok su bolji rezultati onih učenika kojima su osnivači gradovi.
Iskazana je i podudarnost boljega uspjeha učenika kojima predaju nastavnici s visokom stručnom spremom te učenika u čijim školama ima više stručinh suradnika.
Ali, istaknuo je Sirovatka, postoji i značajna razlika u uspjehu
učenika prema školskoj spremi njihovih roditelja, odnosno što je viša sprema roditelja uspjeh im je veći veći i do 40 posto.
