Kako bi promjene u pravosudnom sustavu pomogle oporavku gospodarstva, što je nedavno zatražio i premijer Tihomir Orešković, Ministarstvo pravosuđa planira niz reformskih mjera koje će najprije krenuti upravo na trgovačkim sudovima.
Visoki trgovački sud tako će prvi, već početkom lipnja, uvesti Jedinstveni sustav za upravljanje sudskim predmetima (ICMS). Istovremeno sudskim savjetnicima na trgovačkim sudovima dodjeljivati će se nesporni stečajevi i registarski predmeti kako bi se suci mogli posvetiti kompliciranijim stečajevima što 'usporavaju' gospodarstvo i spadaju u skupinu najtežih sudskih zaostataka.
"Najkvalitetniju radnu snagu treba usmjeriti na takve predmete, a to se može samo reorganizacijom", smatra pomoćnica ministra pravosuđa Maja Grubišin koja sa svojim timom radi na poboljšavanju učinkovitosti sustava.
Loša gospodarska situacija povećava broj suđenja
Podsjeća da su gospodarski oporavak i trgovačko sudovanje povezani prije svega zbog duljine sudskih postupaka u kojima se gospodarstvenici nalaze, a loša gospodarska situacija za sobom uvijek vuče i veći broj sudskih postupaka, primjerice zbog nelikvidnosti.
"Svjesni smo da je trgovačko sudovanje na nižim razinama nego što bi trebalo biti s obzirom na očekivanja koja imamo mi u Ministarstvu, gospodarstvenici, ali i međunarodna zajednica. Sve što smo do sada radili, a to je uvođenje informacijskih tehnologija, omogućava da pratimo stanje i brže reagiramo u organizacijskom i kadrovskom smislu, a sada trebamo olakšati mobilnost službenika i dužnosnika", dodaje Grubišin.
Kaže i da su trgovački sudovi odlični za pilot projekte jer je riječ o sustavu koji je vrlo važan, a znatno manji od mreže općinskih i županijskih sudova.
Suradnja s predsjednicima sudova ključna je kako bi se utvrdilo na kojem sudu ima viška ili manjka službenika, a kada su u pitanju suci nezaobilazno je i funkcioniranje Državnog sudbenog vijeća (DSV). U ministarstvu vjeruju kako u sustavu ne trebaju novi suci jer se svi nedostatci mogu riješiti razmještanjem postojećih. No, za to je, upozoravaju, nužno povećati učinkovitost DSV-a.
Prijenos razgovora s kandidatima, profesionalizacija predsjednika DSV-a
Povećanjem transparentnosti rada DSV-a u Ministarstvu prije svega žele podići povjerenje građana u to tijelo. Osim što ga planiraju dodatno informatizirati i digitalizirati, kao jedan od noviteta planiraju uvesti i prijenos uživo razgovora s kandidatima kako bi 'zainteresirana javnost' mogla vidjeti kako je protekao razgovor s pojedinim kandidatom i kakva su mu pitanja postavljali.
"Za svaku ideju imamo niz podloga, od statistika, analiza... 'Stream' intervjua bi bio ključan i za pritužbe da je ocjenjivanje na usmenim intervjuima nerealno, da je netransparentno, neobjektivno. Kako bi se izbjegle takve optužbe i kako bi prikazali javnosti što se sve događa na intervjuima za suce i na koji način DSV procjenjuje bodove ovu novost planiramo uvesti vrlo brzo", kazala je Grubišin. Dodala je da imaju potrebnu opremu i da slijedi izrada potrebnih pravilnika.
Što se tiče profesionalizacije predsjednika DSV-a i njegova zamjenika, u Ministarstvu navode da to tijelo trenutno funkcionira kao 'satelit uprava' koja nema stalno prisutnog čelnika te da će se profesionalizacijom tih funkcija povećavati i odgovornost.
Osim premještanja sudaca za poboljšanje sustava, nužna je i dodatna edukacija te treninzi premještenih sudaca, za što je odgovorna Pravosudna akademija. Za trgovačke suce ključne su edukacije o zakonskim promjenama u vezi stečajeva i predstečajnih nagodbi.
Nakon e-spisa potpuna digitalizacija – papirnati spis odlazi u povijest
Nakon lipnja, kada će se na Visokom trgovačkom sudu uvesti Jedinstveni sustav za upravljanje sudskim predmetima, koji bi trebao olakšati međusobnu komunikaciju i omogućiti bolje praćenje predmeta i razmjenu dokumenata, uslijedit će potpuna digitalizacija koja bi također trebala krenuti na trgovačkim sudovima.
To znači da će se tužbe, žalbe i odgovori na njih skenirati, a kako zapisnici s rasprava u sustavu već postoje u elektronskom obliku cijeli 'papirnati spis' uskoro bi, najprije na trgovačkim sudovima, mogao otići u povijest.
Potpuna digitalizacija značila bi i da svi odvjetnici i vještaci sudske dokumente, ali i obavijesti poput poziva na raspravu, dobivaju u elektronskom obliku. Zbog toga se s Hrvatskom odvjetničkom komorom dogovara obveza da svaki odvjetnik ima certificiranu e-mail adresu, registriranu u sustavu.
Ova godina planirana je za izradu zakonodavnog okvira, a među zakonima koje treba donijeti u ministarstvu navode i onaj o vještacima. Upravo dugotrajna i skupa vještačenja mogu nepotrebno produljiti sudske postupke, a česti su i prigovori da ne postoji registar vještaka ili propisani uvjeti njihove edukacije i certificiranja. I njih u konačnici treba uvesti u sustav e-spisa te im, kao i s odvjetnicima, omogućiti certificirane e-mail adrese na koje bi primali službene dopise. (Hina)
