Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Duboko u istarskim šumama reporter Provjerenog Ivan Skorin proveo je dva dana s lovcima na tartufe!


Što je ustvari tartuf? Jednostavno, gljiva koja raste u suživotu s korijenom drveta.

Vezani članci Epidemiolog dr. Aleksandar Stojanović Istra ima nove slučajeve zaraze: Još tri osobe potvrđene pozitivne na koronavirus Koronavirus, ilustracija Obdukcija potvrdila: Istarski ugostitelj prva je žrtva epidemije koronavirusa u Hrvatskoj

Samo zemlja određene pH vrijednosti - bit će pogodna za rast ovih jedinstvenih delikatesnih gljiva. Tartufi već godinama prehranjuju mnoge istarske obitelji, grade kuće i nemale pogone, pune restorane. Kvinto Zigante ima 59 godina, a u mirovinu ne namjerava tako skoro. 'U mojoj familiji je oduvijek, od kad se za tartufe ovdje zna, bio pas s kojim se vadilo tartufe, to je naša stara tradicija.'

Tartufi se dijele na bijele i crne. Bijeli su oni skupocjeni. Cijena kilograma se penje i do 1000 eura.

>> Kilogram tartufa 18.000 kuna, turisti kažu - nije preskupo

Cijene onih pasa, tragača za tartufima, sežu i do 2000 eura. Od malih nogu oni se dresiraju da osjete miris tartufa tako da ih se hrani tartufima, odnosno njihova hrana pomiješa se s tartufima – priča Kvinto. 'Daje mu se da ga pojede i daje mu se da ide kopat tamo gdje je stariji pas našao, na onoj rupi, pa ga ti navučeš tamo i na neki način ga tjeraš da on pokuša kopati, a kad on to napravi, onda ga nagradiš komadom kruha, ja uvijek sa sobom imam komad.'

Psi koji su tragali s našim reporterom dugo nisu nanjušili ništa. A nakon gotovo dva sata, pronašli su svoj prvi tartuf. Nedugo nakon toga još dva.

Osjećaj kad se pronađe tartuf, neopisiv je, priča Kvinto. 'A čuj, lijepo je, najinteresantnije je kad pas kopa, kad gledaš hoće ga naći, dok ga ne vidiš najinteresantnije je jer uvijek oćekuješ da bude nešto veliko, ogromno, i onda bude šta bude.'

Malo je poznato je da tartufi ne postoje samo u Istri, već svugdje u Hrvatskoj. Najveći stručnjak za gljive u Hrvatskoj, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Romano Božac objašnjava za Provjereno zašto je to tako. 'U Istri je tradicija duga, zato je to tako, to su nam donijeli davno još dok je Italija vladala Istrom, fašizam, oni su sa sobom donosili kulturu skupljanja tartrufa jer je u Italiji to bilo već prije dvjesto godina.'

>> Otkrivena tajna tartufa

A sami tartufi mogu se i proizvoditi. 'Da biste ga razmnožili, morate imati u rukama iz prirode izvađen gomolj bijelog tartufa, zreli sa sporama i onda istim postupkom mikorizacije kao i ovaj crni, doći ćete do biljke koja je mikorizirana bijelim tartufom.

Evo, ovi lješnjaci su mikorizirani bijelim tartufom i ako bi je posadio uz tok rijeke Save gdje je pH također visok, opet ćemo brati bijele tartufe.'

U Hrvatskoj još nitko nije pokušao, no mnogi svjetski tartufari već naveliko uzgajaju ovu gljivu. U svijetu se na godinu proizvodi oko 200 tona svih vrsta tartufa. Najveći proizvođači su Francuzi, pa Talijani, a sada su i u SAD-u počeli s plantažama tartufa.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.