Biti pravi vjernik nije lako :"Neki bi željeli imati monopol na uskrsnulog Krista"

U vremenima ratova svi su pozvani biti ljudi dijaloga i graditelji mira, poručio je riječki nadbiskup Mate Uzinić u propovijedi na središnjoj uskrsnoj misi u riječkoj katedrali sv. Vida u nedjelju.

tri vijesti o kojima se priča Srpske jedinice u akciji Vučić: "Pronašli smo eksploziv razorne snage blizu plinovoda. Zvao sam Orbana" Dramatičan apel Ozbiljno upozorenje: "Učinite nešto prije nego što luđak pretvori regiju u plamenu kuglu" Pronađen eksploziv kod plinovoda Orban nakon razgovora s Vučićem: "Sazvao sam izvanrednu sjednicu Vijeća za obranu"

Istaknuo je da se Isus ne pojavljuje samo tamo gdje ga vjernici očekuju, nego i tamo gdje ga se najmanje očekuje. Neki vjernici bi željeli imati monopol na uskrsnulog Krista, no, imamo li pravo misliti da se on ne pojavljuje i u drugim crkvama i drugim crkvenim zajednicama, naveo je Uzinić.

Isus se pojavljuje i izvan vidljivih granica Crkve, živi u svima koji iskreno traže i žive ljubav, dobrotu i sve što je pozitivno, iako ga možda ne prepoznaju, rekao je. "Sve nas koji vjerujemo Isus poziva na veću ekumensko djelovanje i međureligijski dijalog, te izgradnju boljeg i pravednijeg svijeta, da ne budemo oni koji počinju ratove i iskorištavaju druge", dodao je.

Nadbiskup Uzinić je ustvrdio da pravi vjernici nisu oni koji se samo tako izjašnjavaju, nego oni koji služe i stavljaju druge ispred sebe. Ne bi smjeli biti oni koji dijele, nego oni koji okupljaju, ne rušiti mostove nego ih graditi, rekao je.

Istaknuo je i da pravi vjernik Isusa treba prepoznavati u najmanjima i najslabijima među nama. Bez brige o njima, gladnima, žednima, siromašnima, progonjenima i žrtvama svakog rata i nasilja nema pravog Uskrsa, naveo je. "Ako njima služimo, služimo Isusu, a ako njih zaobilazimo, zaobilazimo i Isusa", naglasio je.

U propovijedi je istaknuo i da istinska vjera u Isusovo uskrsnuće zahtijeva napor. Moramo poduzeti određene radnje, promišljati o tome da bi mogli stići do odgovora je li Bog čuo Isusa kad mu je uputio molitvu s pitanjem "Bože, zašto si me napustio?", rekao je Uzinić dodavši da često ostajemo na površnosti običaja i radnji.

Samo ljubav omogućuje da Isus živi. Uskrs nije samo istina o Isusovu uskrsnuću, nego i istina o nama. To je poziv da budemo ljudi uskrsnuća, a to možemo biti samo snagom ljubavi. Susret s Isusom oslobađa nas svega onoga što nas zatvara, poput strahova, sebičnosti, beznađa, naveo je Uzinić.

"Nema trajnoga mira ondje gdje su ugrožena temeljna ljudska prava"

Uskrs je prisutan u srcu ispunjenu Kristovim mirom, koje odbacuje kulturu rata i smrti, ima hrabrosti govoriti istinu bez mržnje, poručio je dubrovački biskup Roko Glasnović na svečanom pontifikalnom slavlju na svetkovinu Uskrsnuća Gospodnjega u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike.

"Isusove riječi 'Mir vama!' postaju stoga poziv i poslanje: biti graditelji mira ondje gdje živimo. Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati. Riječi sv. Franje, a ove godine slavimo 800 godina od njegova preminuća, mogu nam biti nadahnuće: 'Gospodine, učini me oruđem svoga mira'. Kršćanin je pozvan s radošću širiti evanđelje i donositi mir. Uskrsli Krist daruje mir srcu koje mu se otvori, a iz tog mira mijenja se čovjek i svijet“, rekao je u nedjelju u dubrovačkoj katedrali Glasnović.

Živimo u svijetu nemira, okruženi podjelama, nasiljem, sukobima i ratovima, dodao je, a kako je rekao sv. Ivan Pavao II. rat je uvijek poraz čovječanstva. "No, nemir ne dolazi samo zbog prisutnosti rata, nego i zbog nedostatka pravde, istine i ljubavi prema bližnjemu. Nema trajnoga mira ondje gdje su ugrožena temeljna ljudska prava“, dodao je dubrovački biskup.

Upozorio je da u međuljudskim odnosima i riječi mogu biti oružje usmjereno protiv bližnjega. "Kada rasprave prerastu u žestoku polemiku – a grčka riječ polemos znači rat – tada više ne tražimo istinu, nego pobjedu nad suprotnim mišljenjem. U takvim trenucima izostaje istinski susret i dijalog iz kojih započinje izgradnja mira", dodao je.

"Uskrs otkriva temeljnu istinu: zlo nema posljednju riječ i smrt nije kraj"

Snažno odjekuje i poziv pape Lava XIV., rekao je da ustrajemo u molitvi kako bi prestala neprijateljstva i otvorili se putovi mira utemeljeni na dijalogu i poštivanju dostojanstva svakog čovjeka. "To je mir uskrsloga Krista – razoružani i razoružavajući, ponizan i ustrajan, dar Boga koji bezuvjetno ljubi svakoga čovjeka“, naglasio je biskup Glasnović.

Poručio je i da Isusov uskrsni pozdrav 'Mir vama!' ulazi u naš život i svijet želeći umiriti naše tjeskobe, donijeti pomirenje koje obnavlja čovjeka i zajedništvo s Bogom i ljudima. "Isus ne izgovara riječi 'Mir vama' iz daljine, nego stoji među svojima koji su u strahu, razočarani i skrivaju se iza zatvorenih vrata. Ta su vrata srce koje se zatvara u sebe gubeći povjerenje prema drugome i prema Bogu. Mir koji Krist daruje pomaže nam u činjenju dobra, unatoč izloženosti mnogim nevoljama“, rekao je Glasnović.

Isusove riječi 'Mir vama!', dodao je, nisu samo pozdrav, već novi život za njegove učenike, jer tim riječima Isus pretvara strah u radost, grijeh u oprost, razjedinjenost u jedinstvo, slabost u snagu.

"Uskrs otkriva temeljnu istinu: zlo nema posljednju riječ i smrt nije kraj. Dionici smo novog života u Kristu koji započinje darom njegova mira. Kršćanski mir nije bijeg od stvarnosti. Krist nam daje snagu za svjedočenje vjere, nade i ljubavi unatoč teškoćama i patnjama u svakodnevnici. Uskrsli se vraća među svoje učenike s tragovima križa na tijelu. To je svjedočanstvo ljubavi koja je prošla kroz smrt i ostala vjerna do kraja", naglasio je.

Njegov mir oslobađa od uzvraćanja zlom i prekida krug osvete, otvarajući put oprostu koji liječi, a naše rane bivaju preobražene u snazi ljubavi koja nadilazi zlo, poručio je dubrovački biskup Roko Glasnović.

"U uskrslom Kristu ispunjenja ljudska traganja - istina, dobrota i ljepota"

Istina, dobrota i ljepota nisu samo ideje, one imaju lice, imaju ime, a to je ime Isus Krist i zato na Uskrs ispovijedamo da je u uskrslome Kristu istina ustala iz groba, dobro pobijedilo zlo, a ljepota ljubavi zasjala jače no ikada, rekao je na svetkovini Uskrsa zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Na nedjelju uskrsnuća Gospodnjega, Kutleša je u Zagrebačkoj katedrali rekao kako, kada filozofi poput Platona i Aristotela govore o najvišim dobrima, kada sveti oci i teolozi ispovijedaju da je Bog sama istina, samo dobro i sama ljepota, te kada sv. Toma Akvinski uči da su istina, dobrota i ljepota transcendentalne oznake bića, tada ne govore o pukim apstraktnim pojmovima.

Govore o onome što jedino može ispuniti ljudsko biće, rekao je zagrebački nadbiskup. Sve što postoji nosi u sebi neki trag istine, jer je pojmljivo; trag dobrote, jer je vrijedno; trag ljepote, jer zrači, a Evanđelje, naglasio je, svjedoči da istina, dobrota i ljepota nisu samo ideje. "One imaju lice. One imaju ime. To je ime Isus Krist. Zato na Uskrs ispovijedamo da su sva tri ljudska traganja ispunjena, jer u uskrslome Kristu Istina je ustala iz groba, Dobro je pobijedilo zlo, a Ljepota ljubavi zasjala je jače no ikada", istaknuo je u homiliji.

Istina

Čovjek, rekao je zagrebački nadbiskup, ne može živjeti bez istine, a današnji moderan svijet, upozorio je, ima dvosmislen odnos prema istini te se često čuju rečenice poput: "Svatko ima svoju istinu", "Istina je relativna“, "Sve ovisi o perspektivi",

"Takve su tvrdnje samo znak da smo izgubili povjerenje u stvarnost. Ako je svaka istina podjednako vrijedna, onda nijedna nije obvezujuća i svijet se raspada u kaosu mišljenja. Srce, međutim, sluti da stvari stoje drukčije (...) Istina nije ugovor koji potpisujemo, nego horizont koji nas zove da mu priđemo bliže", rekao je nadbiskup.

Uskrs je upravo to, naglašava Kutleša, Božji odgovor na pitanje istine, ako je Krist doista uskrsnuo, onda sve zadobiva svoje mjesto.

"Njegove riječi nisu bile metafora. Njegova obećanja nisu bila puka utjeha. Uskrsnuće potvrđuje istinitost njegovih riječi. Potvrđuje da Bog postoji, da je ljubav jača od smrti, da pravda ima smisla i da patnja, kada je sjedinjena s ljubavlju, nije uzaludna", rekao je.

Dobrota

Govoreći o dobroti, Kutleša govori da ako je Uskrs očitovanje Istine, on je ujedno i potvrda dobrote.

"Svi na neki način znamo što je dobro. Dijete to zna u svojoj čistoći. Zna da je dobro voljeti, dijeliti, opraštati. No, znati i činiti dvije su različite stvari. U svakome se od nas odvija drama - želimo činiti dobro, ali nas privlači i ono suprotno. To iskustvo nije nepoznato ni starim Rimljanima - već je pjesnik Ovidije priznao: 'Prepoznajem što je bolje i odobravam, ali slijedim ono gore'", naveo je.

Podsjeća i na riječi sv. Pavla: "Ta ne činim dobro koje bih htio, nego zlo koje ne bih htio - to činim".

Kutleša upozorava da zlo nije samo izvan nas, nije samo u društvenim strukturama, u nametnutim odlukama moćnika ili sustava, te citira Solženjicina -"Crta koja dijeli dobro i zlo ne prolazi između država, između klasa, između stranaka - ona prolazi kroz svako ljudsko srce - i kroz sva ljudska srca”.

"Problem zla nije prvotno politički, moralni ili društveni, nego duhovni. Zato borbu protiv zla ne možemo svesti na promjene sustava, ona počinje u dubini vlastitoga srca", ističe Kutleša.

Ljepota

Govoreći o trećem ljudskom traganju, Kutleša kaže da postoji nešto u čovjeku što teži ljepoti, i to ne samo estetskoj, nego onoj koja dira dubinu duše.

"Ljepota je poput šapata Božjega u stvaranju - tiha, ali neodoljiva. U susretu s nečim lijepim, bilo s prirodom, glazbom, umjetnošću ili dobrim djelom, srce nam zastane, oči se napune suzama, duša postane svjesna da je dotaknuta nečim beskrajnim", rekao je nadbiskup.

Smatra da ljepota pokreće čovjeka jer u njoj naziremo nešto što nas nadilazi te je istaknuo da najveća ljepota nije bila na planini Tabor gdje je Krist zablistao preobražen već na Kalvariji, gdje se ljubav nije povukla ni pred mrakom.

"Aleluja" kao pjesma ljepote, napomenuo je, nije samo radost što je smrt pobijeđena, nego i divljenje pred neizrecivim skladom Božjega plana - kako Bog iz zla izvodi dobro, iz ružnoće progonstva rađa ljepotu spasenja.

"U toj pjesmi čitav svemir nalazi svoju melodiju. Uskrs je kozmički trenutak ljepote - trenutak kada je Bog ponovno rekao: "I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro".

Kršćanin, ako je svjedok Uskrsa, nužno je i svjedok ljepote, nije samo pozvan govoriti istinu i činiti dobro, nego svojim životom očitovati ljepotu Evanđelja - ljepotu vjere, liturgije, milosrđa, zaključio je Kutleša.

"Uskrs nije samo događaj koji se dogodio Kristu. Uskrs je događaj koji se mora dogoditi u tebi", poručio je.

"Uskrsnuće je pobjeda dobra"

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić poručio je na svečanom misnom slavlju na Uskrs u katedrali u Đakovu da je Kristovo uskrsnuće pobjeda dobroga nad zlim, upozorivši da, kad god na zlo vraćamo zlim, samo nastavljamo spiralu zla i nasilja.

"Osveta se tada uvijek iznova rađa i nikada kraja zlu. Ako dopustim i ostanem prividno ponižen, ako ne vratim jednakom mjerom, ne odgovaram riječju na riječ, ako znam biti veći od vlastitog poniženja i ne vratim jednakom mjerom – tada sam pobijedio zlo, tada se događa i potvrđuje snaga klice uskrsnuća i u našem životu", naglasio je nadbiskup Hranić.

Govoreći o Kristovu uskrsnuću i pobjedi života nad smrću, Hranić je poručio kako je uskrsna poruka istovremeno najradosnija i najpotresnija vijest koja je ikada odjeknula kroz povijest.

"Ona je srce Evanđelja, svjedočanstvo pobjede ljubavi nad grijehom i života nad smrću. Vjerovati u Kristovo uskrsnuće znači zauzimati se i za solidarnost u ekonomiji, težiti općem dobru, poštivati bližnjeg, pružati utjehu slušanjem, prisutnošću", rekao je Hranić.

Dodao je i da smo danas, u vremenu novih ratova, napetosti, prijetnji i sukoba, povećanja cijena, devalvacije, svjedoci jedne vrlo raširene bolesti – nepovjerenja prema životu, kao da je on nepoznanica, gotovo prijetnja od koje se treba čuvati kako ne bismo bili razočarani.

I zbog toga danas postaje hrabrost živjeti i rađati život, ustvrdio je Hranić, ističući smisao života što tjera naprijed i kroz poteškoće.

Poručio je u homiliji da život ima jednu izvanrednu posebnost – darovan nam je, ne možemo ga dati sami sebi, ali ga ipak neprestano treba njegovati.

Otkriti smisao života i probuditi nadu znači unaprijed kušati cilj, vjerovati i prihvatiti kao sigurno ono što još ne vidimo i ne dodirujemo i pouzdati se i predati se Bogu koji nas je stvorio, rekao je Hranić.

"Suvremeni čovjek često je umoran od razočaranja"

Nadbiskup splitsko-makarski Zdenko Križić predvodeći misno slavlje na blagdan Uskrsa u katedrali svetog Dujma pozvao je na mir u svijetu, obiteljima i međuljudskim odnosima, rekavši kako umjesto "zakona jačega" treba vladati mir.

"Svi znamo koliko je mir potreban ovom svijetu a ne zakon jačega. Zato na poseban način molimo uskrsloga da nama, našim obiteljima i cijelom svijetu podari mir," istaknuo je u nedjelju mons. Križić.

Naglasio je da je Isusovo uskrsnuće središnja istina kršćanstva te da uskrsnuće nadilazi ljudsko iskustvo. Ipak, koliko god ta istina bila utemeljena, doda je Križić, ona nikad nije bila laka.

Današnji je čovjek, kazao je, okružen znanošću, tehnologijom i informacijama i lakše mu je vjerovati u ono što može izmjeriti, dokazati, vidjeti nego u uskrsnuće.

Po njegovim riječima, zanimljivo je pa i bolno primijetiti kako mnogi naši suvremenici lakše prihvaćaju kao istinu da se život zauvijek gasi i da sve završava u tišini groba, nego li vjerovati da smrt nema posljednju riječ.

"Živimo u kulturi znanosti, tehnologije i kontrole, sve mora biti opipljivo, provjerljivo, trenutačno dostupno, a uskrsnuće se ne može staviti pod mikroskop. Uskrsnuće traži vjeru, povjerenje, izlazak iz granica onoga što možemo sami obuhvatiti razumom. Mnogi to ne uspijevaju", rekao je Križić.

Suvremeni čovjek, istaknuo je, često je umoran od razočaranja. "Mnoga obećanja su ga prevarila, mnoge ideologije iznevjerile, mnogi ljudi razočarali", rekao i dodao da se u takvom svijetu lakše pomiriti s mišlju da "poslije smrti nema ništa“, nego se ponovno otvoriti nadi koja bi mogla razočarati.

"Paradoksalno, beznađe se čovjeku često čini sigurnijim od nade," upozorio je splitsko-makarski nadbiskup.