Veliko istraživanje: Pogledajte gdje su "crne točke" na našim cestama

Čak 91 posto lokalnih cesta na području Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, od onih koje su obuhvaćene EuroRAP testiranjem, ocijenjeno je tek jednom zvjezdicom, što je najniža ocjena u procjeni rizika pojedine prometnice.

Pročitajte i ovo zimski uvjeti Snijeg pada u Gorskom kotaru, zbog magle i poledice HAK upozorio vozače: "Ne krećite na put bez ovoga" EVO KAKO DO DALMACIJE FOTO U Lici, Gorskom kotaru i Slavoniji pada snijeg, na terenu ralice

Katastrofalnu razinu sigurnosti dijela lokalnih prometnica u ove tri županije pokazalo je EuroRAP testiranje čiji su rezultati predstavljeni u četvrtak u prostorijama HAK-a, a kojim je obuhvaćeno 19 dionica županijskih cesta ukupne duljine od 369,1 kilometar.

Istraživanje su proveli stručnjaci zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti u suradnji s HAK-om, a oni su pokazali ono što se već ionako zna, da su lokalne prometnice u tom dijelu zemlje izuzetno rizične. 

Ova metoda istraživanja procjenjuje različite parametre, od broja vozila na pojedinoj prometnici, ograničenja brzine na njoj, ali i objekata koje se nalaze u njenoj neposrednoj blizini. 

Najviša ocjena u istraživanju je pet zvjezdica, no niti jedna dionica promatranih prometnica nije dobila pet, ali ni četiri zvjezdice. Srednjom ocjenom, tri zvjezdice, ocijenjeno je tek između jedan do dva posto dionica. Dvije zvjezdice dobilo je tek oko osam posto cesta obuhvaćenih ovim istraživanjem.

"Kad vozač pogriješi netko to mora ispraviti"

"Težimo prometnom sustavu gdje će i vozila i vozači i prometnice imati pet zvjezdica. Istraživanja su pokazala da je svaka petstota odluka vozača pogrešna. Tada je netko mora ispraviti, vozilo ili cesta", rekao je Marko Ševrović s Prometnog fakulteta koji je vodio ovo istraživanje. 

Njegov tim radio je slične analize za neke afričke i azijske zemlje, ali i za Veliku Britaniju. Upravo su se na osnovi njihovih rezultata donosile odluke o ulaganju u prometnu infrastrukturu i saniranje "crnih točaka". U Hrvatskoj, međutim, država nije pokazala interes za ovakve rezultate, kao ni većina koncesionara i tvrtki koje upravljaju pojedinim prometnicama. 

Izgovor je uvijek, naravno, nedostatak novca, no Ševrović tvrdi da se uloženi novac itakako može vratiti. "Postoji metodologija koju koristi i Svjetska banka kojom se može izračunati 'cijena života'. Formula je BDP po glavi stanovnika pomnoženo sa 70", rekao je Ševrović. U Hrvatskoj je, uzme li se podatak Državnog zavoda za statistiku, prosječan BDP po stanovniku oko 77 tisuća kuna, što znači da jedan izgubljeni život Hrvatsku košta oko 5,4 milijuna kuna. 

Da bi se situacija na ovim prometnicama popravila trebalo bi uložiti oko 42 milijuna kuna, izračunali su stručnjaci FPZ-a i HAK-a, a time bi se u 20 godina izbjeglo 359 smrtnih stradavanja ili teških ozljeda, što bi značilo oko 250 milijuna kuna benefita za hrvatsko društvo, pojasnio je Ševrović.

Zvjezdice se gube za betonske oznake, metalne rasvjetne stupove uz cestu...

Minimalan broj zvjezdica dobivaju prometnice bez zaštitnih ograda na mjestima gdje bi one morale postojati (primjerice, uz rub provalija) ili one s čvrstim objektima koji se nalaze u prostoru od pet metara od ceste, poput betonskih ograda, rasvjetnih stupova, stabala i slično. "Čvrsti objekti koji se nalaze na jedan do pet metara od prometnice potencijalno su opasni jer u slučaju nesreće takvi objakti uzrokuju najteže ozljede. Upravo tako ljudi ginu", rekao je Ševrović.

Naveo je primjer Velike Britanije gdje nije dopušteno zidanje betonske ograde na pet metara od ceste, već ona može biti žičana. Iznio je i primjer Njemačke u kojoj drvoredi uz cestu nisu bili rijetkost.

Međutim, donesen je propis da se zbog sigurnosti posijeku sva stabla koja se nalaze pet metara od ceste, a za svako posječeno stablo zasadit će ih se deset, čime su zadovoljeni i sigurnosni standardi i briga o okolišu.