Prvo regionalno istraživanje o očekivanim ishodima onkološkog liječenja i skrbi za pacijente pokrenuto je u suradnji s udrugama oboljelih od raka iz Poljske, Slovačke, Češke, Mađarske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Albanije.
Pročitajte i ovo
Predsjednik KUZ-a Ivica Belina istaknuo je na konferenciji za novinare da u Srednjoj i Istočnoj Europi još ne postoje podaci o ishodima liječenja koje pacijenti smatraju važnima te da se takvi podaci preslikavaju na tu regiju iz zemalja Zapadne Europe.
Upitnik namijenjen oboljelima od raka i članovima njihovih obitelji dostupan je na internetskoj stranici survey.onkologija.hr, a Belina je kazao da će se rezultati istraživanja primijeniti na regionalnoj i nacionalnoj razini.
U svih 12 zemalja uočljiv porast broja oboljelih i umrlih od raka
"Rezultate ćemo primijeniti u zagovaračkim aktivnostima i na regionalnoj razini jer je u svih 12 zemalja uočljiv porast broja oboljelih i umrlih od raka, ali i u implementaciji mjera iz Nacionalnog plana za borbu protiv raka u Hrvatskoj, kao i za moguću suradnju sa stručnim društvima u onkologiji", rekao je Belina.
Predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska Vesna Ramljak upozorila je da se u društvu moraju učiniti značajne promjene kako bi se poboljšao odnos partnera, obitelji, poslodavaca i državnih ustanova prema ženama oboljelima od raka dojke. "To je preduvjet za poboljšanje kvalitete života žena oboljelih od raka dojke", istaknula je Ramljak.
U Hrvatskoj od raka godišnje umre 11.000 ljudi, to jest svaki dan 30 osoba, a Hrvatska je u samom vrhu zemalja Europske unije po broju oboljelih i umrlih od raka. Samo Mađarska ima veću smrtnost od Hrvatske u odnosu na broj oboljelih, istaknuto je na konferenciji.
U Vladin plan reformi uvršteno je donošenje Nacionalnog plana protiv raka,sa ciljem osvješćivanja javnosti o raku kao velikom javnozdravstvenom problemu, poboljšanja prevencije i odaziva na preventivne preglede, te poboljšanja dijagnostike i terapije za svakog oboljelog, izjavio je u ponedjeljak ministar zdravstva Milan Kujundžić u povodu Svjetskog dana protiv raka.
U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 23.000 ljudi, a umre njih oko 11.000.
Broj umrlih od raka porast će s 18 milijuna na 30 milijuna godišnje
"Danas je Svjetski dan protiv raka koji obilježava cijeli svijet, a ujedno počinje i Hrvatski tjedan protiv raka. Nažalost, predviđa se da će broj umrlih u svijetu u idućih 20 godina s 18 milijuna godišnje porasti na oko 30 milijuna. U Hrvatskog godišnje oko 23.000 ljudi oboli od raka, a predviđa se njihov porast slično kao i u svijetu", rekao je Kujundžić na konferenciji za novinare.
U tijeku je e-savjetovanje o Nacionalnom planu protiv raka, a stručnjaci koji su na njemu radili očekuju da će biti usvojen u proljeće, dok bi njegova provedba ušla u proračunsko financiranje od iduće godine. Ministar kaže da su dosad stigle brojne međunarodne recenzije i sugestije za poboljšanje plana.
Kujundžić je istaknuo kako Hrvatska prati svjetske trendove u liječenju raka kada su u pitanju novi lijekovi, a lani je nabavljen i značajan broj CT-a i MR, kao i linearnih akceleratora te gama-knife, koji imaju značajnu ulogu u dijagnostici raka.
Hrvatska prema čimbenicima rizika i svjesnosti pripada među najgore, a prema screeningu, dijagnostici i terapiji je u gornjoj trećini među razvijenim zemljama. Treba učiniti sve da se građani odazovu na preventivne preglede i screening jer rano otkivanje i na vrijeme postavljena dijagnoza čini bolest izlječivom.
Povećanje odaziva na screening spasilo bi mnoge živote
"Naročito smo loši kad je u pitanju pušenje, a poznato je da je svaki četvrti karcinom povezan s pušenjem", kazao je ministar.
U Hrvatskoj postoje tri programa screeninga - za rak dojke, vrat maternice i rak debelog crijeva, a ministar ističe kako bi se samo povećanjem odaziva na screening dojke sa sadašnjih oko 60 posto na 80 posto u Hrvatskoj godišnje spasilo 3000 života.
Po podacima HZJZ-a, u tijeku je peti ciklus pozivanja žena između 50 i 59 godina na mamografske preglede u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, a prosječni odaziv je 60 posto.
Iznimno je slab odaziv na program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, na koji se pozivaju osobe između 50 i 74 godina starosti, jer iznosi svega 21 posto, dok je provedba programa ranog otkrivanja raka vrata maternice zastala jer se trenutno reorganizira.
Uskoro bi, prema najavama, trebao započeti i probir na rak pluća niskodoznom CT dijagnostikom.
Voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Mario Šekorija rekao je kako je broj oboljelih od malignih bolesti u stalnom porastu, što je u najvećoj mjeri rezultat povećanog očekivanog trajanja života i sve većeg broja starijih osoba.
U Hrvatskoj živi 170.000 osoba koje su bolovale od raka
U Hrvatskoj tako danas živi 170.000 osoba koje su u nekom trenutku svojeg života bolovale od karcinoma.
Iako je kod muškaraca najčešći rak pluća, očekuje se da će po učestalosti primat preuzeti rak prostate. Na trećem je mjestu po pojavnosti rak dojke, ujedno i najčešći rak kod žena.
Član Povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog plana protiv raka Stjepko Pleština rekao je da u Hrvatskoj od raka umre 60 posto oboljelih, dok u Danskoj, koja je najuspješnija u smanjenju smrtnosti od raka, umre njih 30 posto.
Kada bi se Hrvatska, zahvaljujući provedbi Nacionalnog plana protiv raka, približila samo europskom prosjeku od 46,7 posto umrlih od karcinoma, to bi značilo da je godišnje sačuvano 5000 do 7000 života, kaže Pleština. (Hina)
