Milijan Brkić i Andrej Plenković (Foto: Marko Lukunic/PIXSELL)
Milijan Brkić i Andrej Plenković (Foto: Marko Lukunic/PIXSELL)

Nakon izbora za Europski parlament, na kojima je HDZ osvojio četiri, umjesto planiranih pet mandata, nastala je bura unutar stranke. O mogućim scenarijima koji očekuju HDZ i premijera Plenkovića razgovarali smo s političkim analitičarima Ivanom Rimcem i Bertom Šalajem.


Sve su glasnije tvrdnje da je netko iz HDZ-a opstruirao izbore za Europski parlament. O sabotaži unutar HDZ-a na izborima za Europski parlament, a u utorak se o njima oglasio i sam premijer Plenković rekavši da ''postoji niz indicija o opstruiranju''.

S političkim analitičarima Ivanom Rimcem i Bertom Šalajem razgovarali smo o sukobima unutar HDZ-a, a oni su složni oko jedne stvari – premijerova je pozicija oslabljena.

Politički analitičar Ivan Rimac kaže da Plenković u stranci već dugo ima oporbu koja je, ustvari, tražila priliku da se suprotstavi premijeru ''i pokaže mišiće u odnosu na njegovu poziciju''.

''Bilo je pitanje vremena kada će doći situacija u kojoj će ta oporba zaključiti da ima nekakvu poziciju ili snagu da se suprotstavi ili pokrene neke procese koji bi išli protiv Andreja Plenkovića. Očekivalo se da će, ako ništa drugo, ta situacija doći onda kada Plenković odluči napustiti premijersku poziciju i možda aplicirati na neku od europskih pozicija. Međutim, naravno da se toj oporbi uvijek žuri'', objašnjava Rimac.

Davor Božinović i Andrej Plenković (Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL) Ministar Davor Božinović: "Zaokruživat ću Andreja Plenkovića sve dok se on bude kandidirao za predsjednika HDZ-a"

Kao jedan od mogućih premijerova poteza usred previranja u stranci, spominju se izvanredni izbori, koje može raspisati samo Andrej Plenković kao šef stranke. ''On će sigurno kalkulirati ima li u ovom trenutku dovoljnu većinu da potvrdi svoju poziciju ili ne'', kaže Rimac.

Jedan od scenarija koji se spominje je i premijerov odlazak u Bruxelles. ''Prije bih rekao da je to glasina koja dolazi upravo iz tih krugova koji žele smijeniti Plenkovića i dovesti nekog drugog. Tako da, bez obzira na poziciju Plenkovića unutar Europske pučke stranke i povjerenje koje EPP ima prema njemu, zasad još nema nikakvih naznaka u kojem bi smjeru Plenković mogao ići prema bruxelleskoj administraciji. S druge strane, treba imati na umu i da pozicije koje bi Plenković smatrao napretkom u svojoj karijeri su vrlo ograničene i zahtijevaju vrlo široku podršku, ne samo europskih pučana, nego i drugih političkih grupacija'', ističe politički analitičar Rimac.

Jedan od najvećih Plenkovićevih oponenata u stranci je Milijan Brkić. Postavlja se pitanje hoće li se premijer Plenković pozdraviti s Brkićem. Rimac smatra da je premijer dio krivice za loš rezultat na izborima ''jednostavno prenio dio krivice na Milijana Brkića''. ''Veći je problem s Brkićevom aferom koju je imao u predizborno vrijeme i koja je mogla naštetiti ugledu HDZ-a i dovesti do smanjenja glasova'', smatra Rimac.

S druge, političkom analitičaru Bertu Šalaju se čini kako se zapravo, od svih mogućih scenarija, u HDZ-u ipak neće ništa dogoditi. ''Meni se čitava priča oko tih pučeva i previranja u HDZ-u zapravo čini kao bura u čaši vode. Ne tvrdim da ne postoje ozbiljni prijepori između različitih frakcija, ali mi se čini da se u ovom trenutku, a vidjet ćemo u idućim danima, u načelu neće zapravo ništa veliko dogoditi. Da će se ti sukobi nastaviti odvijati skriveni od očiju javnosti i da se neće niti s jedne strane dogoditi pokušaj nekih pučista da sruše premijera, ali niti da on neće krenuti u unutarstranačke obračune, recimo s gospodinom Brkićem '', smatra Berto Šalaj.

''Moja je prognoza da će se stvari u HDZ-u početi rasplitati tamo negdje u svibnju ili lipnju iduće godine kada se moraju održati unutarstranački izbori, a u svakom slučaju prije parlamentarnih izbora krajem 2020. Godine'', predviđa Šalaj.

Hoće li se šteta osjetiti na predsjedničkim izborima?

Šalaj ističe da uskoro slijedi ljetna pauza, nakon koje slijedi priprema za predsjedničke izbore na kojima bi se trebala kandidirati i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Oko pitanja mogu li sukobu u HDZ-u naštetiti predsjednici na nadolazećim izborima, analitičari su složni – treba brinuti oko opasnih kandidata s desnice, poput Miroslava Škore.

''Pokazalo se da desnica ima popriličan potencijal, a HDZ je očito u organizacijskom i mobilizacijskom smislu oslabljen, tako da ona koja je na neki način odustala od radikalne desnice i okrenula se premijeru Plenkoviću i HDZ-u, u svakom slučaju je sada zabrinuta, naročito jer se javljaju neki ne baš bezopasni kandidati s desnice. Govori se o gospodinu Škori. Ovakav razvoj gdje HDZ nije monolitna organizacija, nego postoje unutarstranački sukobi, u svakom slučaju ne idu na ruku njenom pokušaju da ponovno bude izabrana'', objašnjava Šalaj.

Sličnog je mišljenja i Rimac. ''Njoj će štetiti već to što se pojavljuju kandidati s desnice, poput Miroslava Škore. To će joj sigurno umanjiti glasačku bazu koja je u trenutku kada je ona dolazila na vlast, ustvari bila ujedinjena desnica koja nije imala nikakvih frakcija u tom trenutku. To je vjerojatno najuspješnije vođena strategija koju je Tomislav Karamarko vodio. Međutim, danas je situacija znatno složenija. Europski izbori su pokazali koje su pozicije svake od političkih opcija, tako da je pitanje hoće li se te opcije ujediniti oko jednog kandidata'', smatra politički analitičar.

Više od 120.000 Čeha prosvjedovalo protiv premijera: ''Više nećemo tolerirati da nas pljačka!''