Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem i u šumskim područjima, sa sobom nosi povećan rizik od kontakta s krpeljima. Njihova aktivnost ovisi o temperaturi i vlažnosti zraka, zbog čega su najaktivniji tijekom proljeća, ranog ljeta i rane jeseni.
S obzirom na dolazak toplijeg vremema kada ljudi puno više vremena provode u prirodi priopćenjem se oglasio Hrvatski zavod za javno zdravstvo vezano uz krpelje.
"U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešći je tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), koji može prenijeti bakteriju Borrelia burgdorferi, uzročnika Lyme borelioze, ali i virus krpeljnog meningoencefalitisa. Na području hrvatskog priobalja češći je pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), koji može prenijeti uzročnike mediteranske pjegave groznice. Najčešće bolesti koje krpelji prenose u Hrvatskoj su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, dok su mediteranska pjegava groznica, tularemija i druge bolesti znatno rjeđe te se uglavnom pojavljuju u određenim endemskim područjima, piše HZJZ.
Krpelji se najčešće nalaze na listovima i granama grmlja, u niskom raslinju i prizemnom sloju šuma, najčešće do visine jednog metra. Zarazu prenose nakon što se hrane na šumskim životinjama i glodavcima, a potom ugrizom mogu prenijeti infekciju i na čovjeka.
Posebno su ugrožene osobe koje često borave u prirodi, poput šumara, lovaca, planinara, vojnika, izletnika, rekreativaca i turista.
Kako stručnjaci HZJZ-a preporučuju nekoliko je jednostavnih mjera zaštite koje mogu značajno smanjiti rizik od ugriza:
• Nosite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi – duge rukave, duge hlače uvučene u čarape i zatvorenu obuću
• Izbjegavajte tamnu odjeću jer se na njoj krpelji teže uočavaju
• Krećite se obilježenim stazama i izbjegavajte provlačenje kroz gusto grmlje
• Ne sjedajte i ne ležite izravno na travu ili tlo
• Koristite repelente protiv krpelja na izloženim dijelovima tijela i odjeći
• Nakon povratka iz prirode obavezno pregledajte cijelo tijelo i odjeću
• Posebnu pažnju obratite na područja iza ušiju, na vratu, u preponama, pazusima, iza koljena i oko pupka
• Kod djece krpelji se često nalaze na glavi jer se više igraju u travi
• Preporučuje se tuširanje odmah nakon boravka u prirodi
Što učiniti ako pronađete krpelja?
"Ako primijetite krpelja na koži, važno ga je ukloniti što prije jer je rizik od prijenosa infekcije veći što je dulje pričvršćen za tijelo. Prije uklanjanja potrebno je oprati ruke i dezinficirati pincetu. Krpelja treba uhvatiti što bliže koži i lagano ga izvući ravnim potezom bez naglog trzanja. Nakon uklanjanja mjesto uboda treba dezinficirati. Krpelja nikako ne treba premazivati alkoholom, uljem, kremama ili drugim sredstvima niti ga pokušavati spaliti jer to može povećati rizik od prijenosa zaraze", objašnjavaju iz HZJZ-a.
Liječniku se nije potrebno odmah javljati, osim ako se nekoliko dana ili tjedana nakon ugriza pojave simptomi poput crvenila kože, osipa u obliku prstena, povišene temperature ili zimice. Takvi simptomi mogu upućivati na Lyme boreliozu, koja se uspješno liječi antibioticima.
Moguće i cijepljenje
Protiv krpeljnog meningoencefalitisa postoji cjepivo koje se preporučuje osobama koje često borave u prirodi i izložene su ugrizima krpelja u endemskim područjima. Zaštita se postiže s tri doze cjepiva, a nakon tri do pet godina preporučuje se docjepljivanje jednom dozom kako bi se održala zaštita.
O mogućnosti cijepljenja građani se mogu savjetovati s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
-
VIRALNE FOTOGRAFIJEŠiri se fotografija premijerke u donjem rublju: "Razmislite prije nego što podijelite"
-
EPPOEuropski tužitelji pokrenuli veliku akciju u Hrvatskoj: Otkriveno o kome je riječ
-
TEŠKA NESREĆA U SRBIJIVIDEO Strava u susjedstvu! Tinejdžer pretjecao kolonu pa se zabio u automobil iz suprotnog smjera: Četvero mrtvih
