Premijer Andrej Plenković u Bruxellesu nije mogao izbjeći pitanja vezana uz Agrokor i saborsko Istražno povjerenstvo.
„Ovo što se događa s Povjerenstvom, ono ex lege, koliko je meni poznato i brojnim pravim stručnjacima iz akademske zajednice, prestaje s radom. Istodobno, što se nas tiče spremni smo za raspravu i bilo kojoj temi. Ja sam čak sugerirao zajedničke sjednice Odbora za gospodarstvo i financije. Bitna je supstanca, a ne tijelo. Ne radi se o tome da bilo tko od nas ima bilo kakve veze s tim procesom, ili da želi skrenuti i maknuti s javnog interesa. Radi se o poštivanju zakona. Oni su za mene sasvim jasni. Sabor istodobno ima niz mogućnosti da se o svemu temeljito raspravi. Postoje zakoni u Hrvastkoj i donosi ih Sabor. Ta se tema toliko potencira bez pravog razloga“, kazao je premijer.
Na pitanje što će se dogoditi ako će Ivica Todorić izbjegavati izručenje i pozivati se na politički progon, premijer odgovara:
„Otklanjam bilo kakvu insinuaciju o bilo kakvom političkom progonu. To je svima jasno. Što se tiče mehanizama, za to na razini Europske unije postoji Europski uhidbeni nalog. S drugim zemljama postoje druge konvencije. Jedino pravnim i zakonitim putem“, kazao je Plenković.
Četiri ključna trenutka
Premijer Andrej Plenković u Bruxellesu je prisustvovao Europskom vijeću.
"Skoro dva sata smo razgovarali o programu lidera, leaders agenda. Cilj tog dokumenta je da se sami šefovi država više angažiraju pred izazovima koji su pred Unijom", kazao je premijer
Naglasio je kako postoje četiri ključna trenutka u sljedećih 18 mjeseci.
"Prvo, izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije donosi negativne konotacije za europski projekt. Drugi je kampanja za sami Europski parlament. Treći je izbor novih institucija. A četvrti i najvažniji je dogovor o novom financijskom okviru. Svi smo angažirani da se i proračun i politike konkretno vide na gospodarskom rastu i socijalnim aspektima svih naših građana, unutarnjim pitanjima, borbe protiv terorizma, migrantske krize i to će biti ključne teme u prosincu ove godine", poručio je premijer.
"Referendumi su veliki izazovi za uniju"
Plenković se osvrnuo na referendume u Kataloniji i Škotskoj.
"To je veliki izazov za uniju. Taj jedan osjećaj fragmentacije, uz paralelni rast populizma, dodatno začinjen Brexitom, mora biti u drugom planu, a na nama je da udahnemo novi entuzijazam europskog projekta za građane. To je taj konsenzus i to sam naglasio u svom izlaganju", kazao je Plenković.
Istaknuo je kako vjeruje da će Hrvatska iskoristiti ovo vrijeme za dodatni napredak za ispunjavanje kriterija za ulazak u Schengen.
"Drugo je lansiranje procesa, na temelju precizne studije, oko prihvaćanja kriterija potrebnih za ulazak u Eurozonu. Hrvatska će biti spremna da bude dio užeg kruga članica koje su prošle sve faze integracije.Što se tiče Brexita, napredak je petoj rundi pregovora nedovoljan da ga se ocijeni zadovoljavajućim. Poruka je Ujedinjenoj Kraljevini da se intenzivira taj dijalog, da se od strane Londona dobije jasnija slika glede financijskog dijela ugovora o napuštanju EU.Cijeli proces se vodi u dvije faze, najprije članak 50 - izlazak pa karakter budućih odnosa. Po meni će konačni rezultat biti takav da će vjerojatno UK na temelju pravnih osnova koje su bitne za status pridružene članice, biti iskrojen po mjeri za zemlju koja je ipak 44 godine provela u Uniji. Da bismo te detalje iskristalizira, moramo čuti što UK želi. Mislim da ni njima samima nije jasno", kazao je premijer.
"Ne razgovara se o konkretnim brojkama"
Na pitanje koliko će koštati razvod EU i Ujedinjenog Kraljevstva, Plenković je kazao kako se namjerno ne razgovara o konkretnim brojkama.
„Tako bi svi oni koji su zdušno zagovarali izlazak, izmanipulirali milijune britanskih birača i sad će se godinama nositi s time da imaju scenarij loš za one koji su to organizirali, Camerona, one koji su to organizirali, ali nažalost i cijeli Europski projekt. To je krupna politička pogreška“, kazao je Plenković.
Kazao je kako je Hrvatska dobila jamstva za svoje radnike u Ujedinjenom Kraljevstvu.
„Dobili smo jamstvo da će status hrvatskih radnika biti jednak ostalim članicama Europske unije. Ta je tema više puta raspravljena na razini ministara i s pregovaračem EU s UK“, kazao je premijer.
Istaknuo je kako Hrvatsku u središnjem dijelu suradnje vidi u pitanjima Schengena i Eurozone.
„Čuli ste Junckera da je spreman pomoći onim zemljama koje nisu u Eurozoni, da im se na tehnički način pomogne. Tu je bitna stručna potpora Komisije i pristanak drugih članica. U suradnji s HNB-om smo pripremili teren i javnu raspravu da se senzibilizira javnost. Što se tiče Šchengena, naša je ideja da budemo spremni u tehničkom smislu početkom 2019. godine i stvorimo temelj za političku odluku. Bugarska i Rumunjska su u Uniji 10 godina pa još nisu u Schengenu. To je povezano s migracijskom krizom, utjecaj na interne procese u zemljama članicama, pogledajte rezultate izbora“, kazao je Plenković.
Na pitanje hoće li se natjecati za mjesto EU povjerenika, Plenković je kazao kako smo još daleko od te rasprave.
„Meni je izuzetno drago da su kolege iz Europske pučke stranke odabrali Zagreb za sastanak svih koji će biti involvirani u kampanju“, kazao je.
