Povod njihovoj inicijativi, kako su istaknuli na konferenciji za novinare, je taj što se velik broj stranaka oglušio o zakon o 40-postotnoj zastupljenosti žena na kandidacijskim listama.
Potpredsjednica stranke Bandić Milan 365 – Stranke rada i solidarnosti i izborna kandidatkinja u I. izbornoj jedinici Jelena Pavičić Vukičević navela je da je od 166 liste koje su predane za parlamentarne izbore ove godine, njih 33 nema dovoljan broj žena.
"Istinske participacije žena u društvu neće biti bez kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja koje mora biti obvezno za sve učenike osnovnih i srednjih škola jer se takve stvari uče od malih nogu", poručila je.
Druga važna stvar koja bi pomogla da emancipacija i participacija žena u javnim poslovima ne bude samo deklaratorna i zakonom grubo propisivana, postići će se onda, istaknula je, kada u svim općinama, gradovima i županijama budemo imali sve službe podrške životu u zajednici - vrtiće, škole, domove umirovljenika, odnosno institucije koje oslobađaju ženi vrijeme da se može uz posao i obitelj baviti nečim trećim.
Pozvala je glasačice da izađu na izbore te da budu solidarne i daju glas svojim kolegicama.
Vezano za sučeljavanje na HRT-u na koje je pozvano pet stranaka među kojima nije Koalicija rada i solidarnosti, Pavičić Vukičević je rekla da je njihovo pokretanje peticije za ukidanje pretplate HRT-u povod za ovakvo tretiranje koalicije na nacionalnoj televiziji.
"Mi nismo rekli da HRT-u treba ukinuti dotacije već da ih treba ukinuti u smislu participacije građana i da se javna televizija kao javni servis građana treba financirati iz državnog proračuna. Država treba javnoj, ali i nekim drugim televizijama omogućiti sufinanciranje onih programa s informacijama i sadržajima koji su od vitalnog interesa. Ova reakcija HRT-a je zapravo reakcija na prikupljanje naše peticije za koju se vidi da od tih 3000 ljudi nisu našli nikoga tko bi pročitao o čemu se radi", naglasila je.
Bandić: Hrvatskoj treba čovjek koji spaja i ima petlju
Anita Zelić iz Novog vala – stranke razvoja i izborna kandidatkinja u II. izbornoj jedinici paradoksalnim je ocijenila to da 'ista ekipa' donese izborni zakon, onda ga krivo tumači, a zatim krši. Na kraju cijele priče, istaknula je, smatraju prihvatljivijim platititi kaznu i kršiti zakon nego otvoriti prostor za rodnu jednakost na sceni.
"Posljednjih mjeseci cijelo vrijeme je prisutan mačistički diskurs. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović zove predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka na kvartovski fajt - izađi i bori se, a ovaj mu košarkaškom retorikom govori da vodi 20 koševa razlike. Simbolika poruke da su voljni prije platiti kaznu i kršiti zakon nego otvoriti prostor ženama je na tragu - sjedni u kuhinju, tamo ti je mjesto", smatra Zelić.
Navela je da Domoljubna koalicija u IV. izbornoj jedinici ima na listi samo jednu ženu, a u Saboru ukupno sedam, od čega su četiri zamjene za svoje muške kolege.
Također je navela da žena u Hrvatskoj ima 52 posto, u ukupnom broju nezaposlenih ih je 60 posto, u ukupnom broju onih koje rade na ugovor na određeno njih je 86 posto, u nadzornim odborima tvrtki je oko 19 posto žena, a malo više od 20 posto vlasnice su tvrtke.
Istaknula je da je istraživanje poduzetničke aktivnosti pokazalo da su tvrtke koje su vodile tih 20 posto žena puno žilavije, otpornije na krizu, racionalnije u troškovima i da su žene bolje sagledale kriznu situaciju i predvidjele posljedice i na kraju bile konkurentnije.
Predsjednica Demokratske stranke žena i izborna kandidatkinja u III. izbornoj jedinici Marija Jelinčić istaknula je da je krajnji cilj inicijative 51 posto zastupljenosti i ruku u Saboru.
"Domoljubna koalicija niti na jednoj listi nije ispoštovala 40 posto zastupljenosti žena, dok je koalicija Hrvatska raste od deset izbornih jedinica, zadovoljila kvotu u pet izbornih jedinica. Upravo su oni bili predlagači tog novog izbornog zakona pa se pitam tko su ti borci za prava žena", kazala je Jelinčić.
Potpredsjednica Stranke rada i solidarnosti i izborna kandidatkinja u I. izbornoj jedinici Ana Stavljenić Rukavina ustvrdila je da pitanje zastupljenosti žena u politici nije pitanje statistike već nužnost koja se temelji i na određenim znanstvenim publikacijama i istraživanjima koja su pokazala da žene svojim doprinosom u radu u društvu i politici mogu daleko bolje prepoznati određene probleme. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
