"Najniži" ovoljetni prosjek izračunat je za Knin, gdje je srednja temperatura zraka bila posve identična višegodišnjem prosjeku od 1961. do 1990. godine. Drugdje je prosjek bio veći, od 0,3 Celzijeva stupnja u Komiži do 1,1 Celzijeva stupnja u Gospiću i zagrebačkom Griču.
Pročitajte i ovo
Prema raspodjeli percentila, odnosno postotaka višegodišnjeg prosjeka, toplinske prilike u Hrvatskoj za ljeto 2014. opisane su kategorijom normalno, koja obuhvaća pojas od Knina do Komiže, srednju Istru i zapadnu Slavoniju; kategorijom toplo, koja obuhvaća dio Istre, Kvarner, Gorski kotar, dio Like i najveći dio Slavonije; te kategijom vrlo toplo, koja obuhvaća prostor između Poreča, Gospića i Zadra te dubrovačko područje.
Vremenska prognoza: Evo kada nas očekuje sunčano vrijeme!
Iz navedenih ocjena proizlazi da je ljeto bilo umjerenije budući da nisu zabilježene kategorije ekstremno toplo, kao ni negativne kategorije od hladno do estremno hladno.
Meteorološki ljeto su najviše obilježile oborine, koje su u gotovo cijeloj Hrvatskoj bile više od prosjeka. Izuzetak čine Osijek i Parg gdje su ljetne količine oborine bile jednake višegodišnjem prosjeku. Količine su se kretale od 100 posto ljetnih oborina u Osijeku i Pargu do 302 posto višegodišnjeg prosjeka u Zadru.
Srednja Istra i Slavonija bili su oborinski "normalni". Kvarner, dijelovi Istre i Gorskog kotara, sjeverna Hrvatska i Šibenik sa zaleđem označeni su kategorijom "kišni". Banovina, Lika i veći dio Dalmacije bili su "vrlo kišni", a Zadar s otocima na zapad "ekstremno kišni". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
