'Dosta je prebacivanja odgovornosti. Izvolite se, gospodo iz HDZ-a i SDP-a, sjesti i dogovoriti'

Predsjednik odbora Peđa Grbin uvodno je obrazložio da bi se rok za prikupljanje potpisa sa sadašnjih 15 produljio na 30 dana te naglasio da će se potpisi moći prikupljati u svim ispostavama ureda državne uprave, kojih je, kaže, u Hrvatskoj više od 300.

Pročitajte i ovo Europske potpore Ministarstvo odvojilo žito od kukolja: Evo koliko je bilo slučajeva prijevara u poljoprivredi sukob dva brda Hrvatski sabor potvrdio slanje hrvatskih vojnika u 12 misija, NSATU na čekanju

"U usporedbi s referendumskom inicijativom o outsourcingu, potpisi bi se prikupljali u daleko većem broju općina i gradova", tumači Grbin.

Istaknuo je da se ne propisuju uvjeti za uspješnost referenduma na državnoj razini, jer je Ustavom 2010. ukinuta odredba po kojoj je se referendumu, da bi bio valjan, moralo odazvati više od polovice ukupno upisanih birača.

Propisuje se, međutim, da odluku na lokalnom referendumu donosi najmanje trećina ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se raspisuje referendum.

Predložen je i broj potpisa potrebnih za raspisivanje narodnog referenduma na lokalnoj razini, ovisno o broju birača.Tako će referendumske inicijative za lokalni referendum morati potpisati 20 posto birača u jedinicama s manje od 10.000 birača, 15 posto u jedinicama do 100.000 birača, te 10 posto u jedinicama s više od 100.000 birača.

Grbin je naglasio kako je nužno kroz Zakon o financiranju političkih aktivnosti urediti financiranje referendumskih inicijativa i kampanja. "Ovako se događa da se referendumska inicijativa financira ogromnom količinom novca, a da građani ne znaju otkud taj novac ni kako se troši".

Odbili odgovarati na pitanja: Ovim tempom nećemo skupiti dovoljno potpisa

Prikupljanju potpisa potpore građanskim referendumskim inicijativama u uredima državne uprave usprotivili su se HDZ-ov Davorin Mlakar, laburist Dragutin Lesar, SDSS-ov Milorad Pupovac te dio vanjskih članova Odbora, koji smatraju da će to značajno ograničiti pravo građana da sudjeluju u referendumskim inicijativama.

'Treba pokušati odustati od nekih stvari koje mi se čine pogrešnima. Pokušava se promijeniti zakon o lokalnoj samoupravi. Jako me smeta to prikupljanje potpisa u uredima državne uprave. Ova koncepcija je pogrešna. To je pitanje građana, a ne pitanje državne uprave koja treba prikupljati potpise građana, ovo što smo do sad imali je bolje od ovog što se predlaže', kazao je vanjski član Odbora, profesor Ivan Koprić.

Dragutin Lesar zatražio je i da se istodobno s donošenjem novog zakona promijeni Ustavni zakon o Ustavnom sudu, odnosno da se inicijatora obveže da prije prikupljanja potpisa zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.

Vanjski članovi Nenad Zakošek i Dragan Zelić pozvali su vladajuće i oporbu da se dogovore o novom zakonu, ali i o izmjenama Ustava kojima bi se sustavno riješila referendumska problematika.

'Ja bih apelirao na članove Odbora da budu svjesni ovog trenutka u kojem se novi zakoni donose, a to je da je legitimnost ovog sustava narušena što pokazuju brojne inicijative. Hrvatska je ipak predstavnička demokracija i mislim da je dobro da građani budu uključeni u odlučivanje, ali to treba biti suradnja, a ne sukob.
Ovo što Lesar predlaže da se zabrani donošnje odluka suprotnih inicijativi koja je u tijeku mislim da bi to produbilo sukob', rekao je Nenad Zakošek, Dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

"Dosta je prebacivanja odgovornosti. Izvolite se, gospodo iz HDZ-a i SDP-a sjesti i dogovoriti. U protivnom ćete biti odgovorni za zlouporabu referenduma u različite svrhe", poručio je Zelić zastupnicima.

Oporba, ali i Milorad Pupovac, usprotivili su se i prijedlogu izmjena zakona o izboru predsjednika Republike, upozoravajući da se, iako je riječ o tehničkoj izmjeni, izborni zakoni ne smiju mijenjati pred izbore.

"Ovo je tehnička izmjena, odnosi se na usklađivanje s Ustavom i zakonom o Državnom izbornom povjerenstvu, a mijenjaju se i odredbe o izbornoj šutnji, budući da su predsjednički izbori jedini na kojima šutnja traje do ponoći na izborni dan. Zbog toga se na zadnjim izborima kršila šutnja, za što nitko nije kažnjen", upozorio je Grbin.

I Davorin Mlakar priznaje da je riječ tek o tehničkim izmjenama, no smatra da je prijedlog bespotreban, a krši preporuke Venecijanske komisije da izborni zakon ne bi trebalo mijenjati u izbornoj godini.

"Namjera da tri mjeseca prije izbora mijenjamo zakon je zločesta. Izmjene neće riješiti ništa, osim što će uvesti praksu da se izborna pravila mogu mijenjati kad se kome prohtije, pa i u samoj kampanji", ocijenio je Mlakar.

Prijedog je nazvao nedemokratskim i protumačio da je namjera SDP-a pred izbore dati priliku da se o zakonu očituju svi akteri "pa i aktualni predsjednik Republike, koji je svojedobno, kad su se devet mjeseci prije izbora izborne jedinice trebale uskladiti s odlukom Ustavnog suda, to nazvao izbornim inženjeringom".

Dragan Zelić podsjetio je da nije riječ o prvim izmjenama izbornog zakona u izbornoj godini te apelirao da se prestane s tom praksom, a s tim je suglasan i Milorad Pupovac.

"Preporuke Venecijanske komisije ne govore ništa o tehničkim ili supstancijalnim odredbama, govore tek da izborni zakon ne bi trebalo mijenjati u izboornoj godini", rekao je Pupovac. (Hina/T.V.)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook