"Promijenio se Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Izbrisan je preddiplomski stručni studij iz razine 6 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i naš specijalistički diplomski studij s razine 7.1. Ta inicijativa krenula je sa sva četiri pravna fakulteta u Hrvatskoj i potpisali su je dekani tih fakulteta, a na inicijativu rektora zagrebačkog Sveučilišta Borasa. Što to znači za nas? Ukratko: platili smo studij 9000 kuna, očekuju da im platimo još 9000 kuna i onda nećemo dobiti ono što smo trebali dobiti na početku jer nas je naš vlastiti fakultet zaj****. Drugim riječima, nećete imati VSS, ostajete na VŠS razini", napisano je u grupi studenata specijalističkog diplomskog studija uz napomenu da treba dobro pročitati izdvojena mišljenja uz Odluku Ustavnog suda.
Odluka Ustavnog suda objavljena je u jeku koronakrize, 17. travnja, a datira od 10. ožujka. Njome su ukinuti članci Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Odluka Ustavnog suda kozmetička
Pročitajte i ovo
Kritizirala Ustavni sud
Kekin prikupila 18 tisuća potpisa i poručila: "Milanović pet godina nije govorio o tome..."
moraju dati ostavke
Milanović se oglasio na mrežama: "Ovo je nezapamćeni udar!"
O čemu se točno radi, pitali smo prof. dr. sc. Sanju Barić s Katedre za ustavno pravo na riječkom Pravnom fakultetu. "Osnovni je problem što javnost i tržište rada ne razumiju razliku između sveučilišnog i specijalističkog studija koji dovode do razine obrazovanja 7", kazala je Barić. Dodaje da se studiji, iako se na oba dolazi do 300 ECTS bodova, nikako ne mogu smatrati jednakima.
"Specijalistički studij sadržajno je manji, radi se o dva paralelna studija koji se ne mogu usporediti opsegom. No nema govora o tome da će nakon završenog prava studenti biti na višoj poziciji. Radi se o paralelnoj vertikali", objasnila je Barić.
Odluku Ustavnog suda smatra samo kozmetičkom. "Ova odluka ništa ne mijenja. Svi su u strahu jer nitko ne razumije o čemu se radi. Stručni studij po novom nije niža razina, nego je uži opsegom. Tako je bilo oduvijek", navodi.
"Odluka bi mogla stupiti na snagu do kraja godine kako bi zakonodavac mogao izmijeniti zakon. No hoće li se nešto zvati razinom '7.1' i '7.2', ili '7.1. SV' i '7.1. ST' - to je najmanje bitno. Radi se o formalnoj promjeni, a ne sadržajnoj", istaknula je je Barić.
"Kod nas se pogrešno shvaća pojam akademskih sloboda. U zemljama EU-a može se iz jedne znanosti prelaziti na drugu, ići na doktorate koji nisu nužno ista znanost ako kandidat zadovolji na procjeni i testiranju. To je viši stupanj akademske slobode, kod nas je to big deal. Mi smo zacementirani u područjima i poljima, što nije dobro. To se sve može iščitati iz mišljenja manjine sudaca", objasnila je Barić i dodala da bi, da je bila u prilici, glasala poput manjine sudaca, protiv odluke.
"Duboko pogrešna iz niza razloga"
Uz Odluku su Ustavnog suda i tri izdvojena mišljenja ustavnih sudaca koji se s tom odlukom nisu složili.
"Smatramo da je odluka većine duboko pogrešna iz niza razloga", napisali su u Izdvojenom mišljenju suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i dr. sc. Goran Selanec.
Smatraju da su argumenti u objašnjenju odluke "u potpunosti odvojeni od životne realnosti i prijete otvaranjem ozbiljnih problema za studente stručnih studija na visokoobrazovnim institucijama (kako unutar tako i izvan sveučilišnog sustava), ali i zakonodavca".
"Nažalost, usprkos (odnosno upravo zbog) nedorečenosti i apstraktnosti ranije raspravljenih stajališta kojima većina pokušava opravdati ovu odluku, ona prijeti vrlo konkretnim posljedicama kako za studente tako i za privatne škole i učilišta, ali i za fakultete kao sastavnice sveučilišta", napisali su Abramović, Kušan i Selanec.
"Mišljenja sam da je prijedlog predlagatelja za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom u konkretnom predmetu neprihvatljiv", piše u Izdvojenom mišljenju koje je potpisao sudac dr. sc. Mato Arlović.
"Smatram da nije bilo druge mogućnosti nego dvije različite vrste studija (sveučilišni i stručni) kojima je prema tom zakonu dodijeljen isti opseg ECTS bodova staviti na istu razinu kako je to i predviđeno Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru", napisala je u Izdvojenom mišljenju sutkinja dr. sc. Snježana Bagić.