Očevi na Markovom trgu protestirali protiv šikaniranja: "Tata sam, a ne bankomat"

Navode da su mnogi muškarci u Hrvatskoj uskraćeni za svoje temeljno pravo viđati i provodeći vrijeme sa svojom djecom te da su šikanirani u centrima za socijalnu skrb i sudovima.

Pročitajte i ovo Dan obitelji Zastrašujući podatak: Iz Hrvatske se u posljednje četiri godine iselilo oko 50 tisuća obitelji PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA Zašto Hrvati zaziru od korištenja rodiljnog dopusta? "Pa dijete nije ni mamino ni tatino nego zajedničko"

tri vijesti o kojima se priča OPASNA SITUACIJA Užas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici! Roditelji upozoravaju Tragedija u obiteljskoj kući: 13-godišnjakinja preminula zbog opasnog trenda Stigao sa suprugom FOTO/VIDEO Plenković na svečanoj večeri u Elizejskoj palači: Macron spomenuo Jean-Michela Nicoliera, ali i bocnuo Hrvatsku

Uz zvižduke i sirene, te transparenete s natpisima "stop nasilju nad djecom i tatama", "tata sam, a ne bankomat" , "dva doma i dva roditelja vrijede više od jednog" nekoliko desetaka prosvjednika željelo je skrenuti pozornost da djeca u Hrvatskoj nakon rastave braka trebaju uživati u pravu na oba roditelja, kao što su to riješile brojne zemlje Europske unije.

"Cilj skupa je upozoriti javnost da se u centrima za socijalnu skrb i na sudovima sustavno uskraćuju legitimna prava malodobne djece na podjednako vrijeme s oba roditelja, kao i upozoriti na praksu pojedinih centara za socijanu skrb i sudova u kojima očevi kao roditelji nisu dobrodošli", rekao je na skupu predsjednik HURR-a Oliver Čanić.

Svake godine , dodao je, 1.500 djece se nakon rastave braka 'rastaje i od jednog o roditelja', a u pravilu riječ je o očevima, dok su centri za socijalnu skrb u svojim postupanjima redovito pristrani i naklonjeni majkama.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj se u više od 85 slučajeva dijete nakon razvoda braka povjerava majkama, u nešto više od 10 posto slučajeva očevima, a samo u 3,2 posto slučajeva stavlja pod zajedničku roditeljsku skrb.

"U Švedskoj je, primjerice, zajednička roditeljska skrb dostigla 45 posto, u Belgiji 28 posto, dok je u Hrvatskoj svedena na razinu statističke pogreške", ističe Čanić koji razloge takve situacije vidi u neznanju, nezainteresiranosti i pristranosti centara za socijanu skrb i sudova.

HURR stoga traži uvođenje zajedničke roditeljske skrbi uz 35 do 50 posto vremena sa svakim od roditelja kao prve opcije suda, osim u iznimnim slučajevima, donošenje novog Obiteljskog zakona kao i poštivanje članka 3. postojećeg zakona koji govori o načelu ravnopravnosti muškarca i žene u obiteljskom životu, a posebice u odnosu na roditeljsku skrb.

Traži također osnivanje obiteljskih odjela sudova, sankcioniranje nesavjesnih djelatnika centara za socijalnu skrb kao i nesavjesnih roditelja.

"Ne postoji nijedan znanstveni rad koji govori da je sadašnja praksa centara za socijalnu skrb i sudova prema kojoj roditelj, u pravilu otac, viđa dijete nekoliko sati tjedno i svaki drugi vikend, u najboljem interesu djeteta. Naprotiv, u posljednih 20 godina postoji desetci znantvenih radova koji kažu da je podjednako vrijeme djeteta s oba roditelja u najboljem interesu djeteta", naglasio je Damir Doroda, član HURR-a.

"Način na koji rade institucije u Hrvatskoj je kršenje Konvecnije o pravima djece i Konvencije o temljenim ljudskim pravima", zaključio je. (Hina)