Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Iako je Hrvatska na visokom 17. mjestu u svijetu kada je riječ o ravnopravnosti spolova, na tom području još uvijek ima prostora za poboljšanja, poručeno je s današnje svečanosti obilježavanja 30. obljetnice UN-ove konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.


U vrijeme ekonomske krize žene u Hrvatskoj u lošijem su položaju od muškaraca, ocijenio je stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Yuri Afanasiev podsjećajući da je među nezaposlenima oko 57 posto žena. UNDP-ovo istraživanje pokazalo je kako se jaz između muškaraca i žena u strukturi nezaposlenih smanjuje, no na žalost, ne zbog toga što se zapošljava više žena, već zbog toga što sve više muškaraca ostaje bez posla.

Vezani članci Migranti, ilustracija Izbio požar u migrantskom centru nakon najave da će biti zatvoren, 1200 ljudi bez smještaja Slika nije dostupna Okomili se na Ružu: Zašto ste glasali protiv jednakosti žena i muškaraca?

Prema nekim pokazateljima, žene su 10 posto slabije plaćene od muškaraca, a kriza najteže pogađa one koje su starije od 60 godina u ruralnim područjima, rekao je Afanasiev.Pomaci su, po njegovim riječima učinjeni kada je riječ o nasilju u obitelji, budući da se u razdoblju od 2001. do 2006. broj prijava za nasilje u obitelji povećao za 300 posto, jer su žene odlučile progovoriti.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor poručila je kako novi Zakon o radu mora počivati na temeljnom stupu ravnopravnosti žena na tržištu rada.Imamo odlične zakone i dobre nacionalne dokumente, no u praksi postoji još puno toga za učiniti, ocijenila je.Vrijeme krize posebno je pogodno za nasilje i diskriminaciju, pa bi stoga trebalo dobro otvoriti oči da se oni, zbog krize, ne prikrivaju, poručila je Kosor obećavši kako će se, kao premijerka, svim sredstvima boriti protiv nasilja nad ženama.

Kosorica: Pitali su me bojim li se jer sam žena

Prisjetila se kako su je, kada je preuzimala premijersku dužnost, svi pitali da li ju je strah i boji li se donositi odluke.Takvo pitanje nitko do sada nije u Hrvatskoj postavio niti jednom predsjedniku vlade jer su to bili muškarci, ustvrdila je.Predstavljajući istraživanje o tome kako nevladine organizacije u regiji koriste Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Ivana Radačić s instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, rekla je kako je najveći problem prilikom implementacije odluka Odbora o ukidanju svih oblika diskriminacije nad ženama, koji nadzire kako države implementiraju konvencijska prava.

Nevladine organizacije zahtjevaju da te odluke budu pravno obvezujuće i da se uspostavi tijelo koje će nadzirati kako države implementiraju Konvenciju, rekla je Radačić.Po mišljenju većine sudionika skupa, kojeg su organizirali vladin Ured za ravnopravnost spolova i UNDP, još puno toga treba napraviti u Hrvatskoj i u regiji, kako bi Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena postala načinom života. (Hina)