Najmasovnija domaća kulturna manifestacija Noć knjige, koju čini više od 1150 programa i akcija širom Hrvatske, otvorena je uz rezultate istraživanja koji pokazuju da čitanost u Hrvatskoj postupno opada te izrečeni moto da će svi suorganizatori udvostručiti borbu za čitatelje.
Na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, koja se održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, predstavljeno je istraživanje koje kaže da se čitanost u Hrvatskoj nije značajno promijenila, ali da se posljednjih godina uočava stalni postupni pad čitanosti.
Pročitajte i ovo
predaja lista
Mislav Kolakušić kandidirat će se na predsjedničkim izborima: "Rekao je da više nema što raditi s Domovinskim pokretom"
U posljednjih pet godina odgovor na pitanje "jeste li tijekom ove godine pročitali barem jednu", pao je sa 49 na 38 posto.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku u Hrvatskoj na tisuću ispitanika od 1. do 20. ožujka 2024. u organizaciji agencije Karika koja nedostaje.
Pročitajte i ovo
formiranje vlasti i EU izbori
Tomašević o Plenkoviću: "Meni je to izraz slabosti i nesigurnosti." Uputio je poruku i SDP-u
Obuljen Koržinek: Naši napori bit će sve važniji
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ocijenila je da podaci istraživanja ne idu sasvim u prilog zagovornicima čitanja, ali da Ministarstvo i ostali neće odustati od mjera za poticanje čitanja.
Otvarajući Noć knjige, "makar u podne", kazala je da ne postoji ni jednopodručje u umjetnosti koje ne osjeća promjenu u načinu komuniciranja u kulturi.
Pročitajte i ovo
Nova tehnologija
Na ulicama uskoro novi niskopodni tramvaji: "Jedan košta kao manji dječji vrtić"
To nije nešto što će stati i naši će napori biti sve važniji, a to što radimo morat ćemo raditi još više, rekla je istaknuvši da Ministarstvo podržava brojne oblike promicanja umjetnosti, podrške knjizi, prevođenja, otvaranja linija financijske potpore, nastupa na sajmovima i druge manifestacije.
Poticanje čitanosti, smatra, čini važan uvjet u održavanju društva vitalnim i zdravim, sposobnim da se odupre brojnim izazovima suvremenih prilika.
Pročitajte i ovo
utrka za sastavljanje vlade
Penava uputio poruku Plenkoviću: "To je izigravanje naših stavova, upozoravam ga..."
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina kazao je da je istraživanje samo jedan od načina djelovanja, među kojima je i Noć knjige, transmedijalni događaj koji na više načina želi dati odgovore i povezati čitatelje s knjigom.
Prema Kozini, rezultati istraživanja pokazuju promjenu paradigme kako se i što čita, ali da knjižari mogu biti zadovoljni činjenicom da je prodaja knjiga stabilna.
Pročitajte i ovo
Očekuje se i sutra
Snijeg pada na višim predjelima Gorskog kotara i Like: Pogledajte koliko ga ima
Ocijenio je da to što rade ipak nije dovoljno te da moraju naći načina da daju više i da ih čeka bitka s novim medijima i novim čitateljskim navikama.
Uz Zajednicu nakladnika i knjižara Noć knjige organizira Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreb, Knjižni blok – Inicijativom za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena i Hrvatska udruga školskih knjižničara.
Pročitajte i ovo
pokušao pobjeći
Drama u Slavoniji: Policija htjela odvesti muškarca u zatvor, skočio je s prvog kata i preminuo
Sudjelovat će 120 osnovnih i 45 srednjih škola, 40 vrtića, 240 narodnih knjižnica i brojni antikvarijati, knjižare, nakladnici, fakulteti, učenički domovi, domovi za starije, muzeji, bolnice, pa čak i jedan zatvor. Programi će se održavati i u parkovima, dvorcima, na arheološkim lokalitetima te u tramvajima i autobusima.
Pročitajte i ovo
velika akcija
Pao superkartel u susjedstvu: Među uhićenima ravnatelji policije i bolnice, poduzetnici, influencerica...
Najviše čitaju žene, visokoobrazovani i Istrani
Istraživanje pokazuje da se vjerojatnost da je netko pročitao barem jednu knjigu povećava, ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana osoba (61 posto), osoba s višim primanjima kućanstva (49 posto) ili osoba koja živi u Istri (52 posto).
Tri najčešća načina nabave knjiga su i dalje posudba u knjižnici (37 posto), kupovina (40 posto) i posudba od prijatelja (34 posto), no među čitateljima postoje razlike u načinu nabavljanja knjiga.
Pročitajte i ovo
Atraktivan program
Škola uvela novi smjer, potražnja je velika i još će rasti: Posao neće dugo tražiti
Najmlađi knjige češće posuđuju u knjižnici i kopiraju ili preuzimaju s interneta, od prijatelja ih češće posuđuju osobe iz Slavonije ili Dalmacije ili one koje žive na selu, a najčešće ih kupuju osobe u dobi 26-45 godina, visokoobrazovane osobe i osobe s visokim primanjima. Na poklon je najčešće dobivaju oni stariji od 65 godina.
U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga, najviše se kupuju dječje knjige, zatim publicistika, priručnici i stručne knjige, kažu rezultati.
Pročitajte i ovo
Sigurnosni forum
Dodik ponovo u Rusiji: Pogledajte s kim se prvo susreo
Ako kupovinu knjiga promatramo kroz posljednje četiri godine, možemo vidjeti da se sve vrijeme publicistika podjednako kupuje; stručne knjige i priručnici pokazuju ove godine pad u prodaji, dok je kupovina dječjih knjiga stabilna zadnje dvije godine.
Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa i broj takvih osoba raste. Najčešće ih nemaju muškarci i najmlađi.
Pročitajte i ovo
Izglasan zakon
Pala je odluka: Ujedinjeno Kraljevstvo tražitelje azila šalje u Ruandu, stigao odgovor UN-a
Sadržaje na internetu čita 72 posto populacije, najviše visokoobrazovane osobe (89 posto) u dobi 16-45 godina (85 posto – 92 posto) koje žive u Zagrebu i okolici (86 posto) u kućanstvima s primanjima višim od 2200 eura mjesečno (92 posto).
Posjećenost promocija knjiga te različitih festivala i sajmova ostala je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu.
Pročitajte i ovo
POSTIZBORNA KOMBINATORIKA
Nervozni Penava napao novinarku: "Iz vas izbija neka huja." Izbjegao odgovor na ključno pitanje
Za jedan postotak opao je i broj članova knjižnica (na 66 posto), koji smatraju da knjižnice zadovoljavaju sve njihove potrebe za čitanjem knjiga te da imaju sve naslove koji ih zanimaju, pokazuju rezultati istraživanja čitanosti u Hrvatskoj.