Vrhunski znanstvenici komentiraju činjenicu da Hrvatska nije potpisala važnu deklaraciju o umjetnoj inteligenciji

Ovog su tjedna 24 članice Europske unije i Norveška potpisale Deklaraciju o suradnji na području razvoja, ali i izazova vezanih za razvoj umjetne inteligencije (UI). Hrvatska je jedna od rijetkih članica koja Deklaraciju nije potpisala. Značaj zajedničke suradnje za Dnevnik.hr komentirali su hrvatski stručnjaci koji se bave proučavanjem umjetne inteligencije.

Pročitajte i ovo Vozni park Sve više novih automobila na cestama: Pogledajte koje Hrvati najradije biraju Podaci Eurostata Hrvatska ponovno ispod prosjeka: Po standardu snažno zaostajemo za ostatkom EU

Hrvatska, Cipar, Grčka i Rumunjska jedine su članice Europske unije koje nisu potpisale Deklaraciju o suradnji na području umjetne inteligencije. ''S obzirom da Europska komisija nije dostavila adekvatno obrazloženje konteksta potpisivanja ove, ali ni ostalih deklaracija tijekom ovogodišnjeg digitalnog dana, a uzimajući u obzir snažnu političku podršku, te dugoročnu financijsku obvezu koja proizlazi iz navedene Deklaracije, stav je Republike Hrvatske bio da u ovom trenutku ne može pristupiti potpisivanju ove Deklaracije'', odgovorili su za Dnevnik.hr iz Miistarstva obrazovanja na upit o tome zašto Hrvatska nije potpisala Deklaraciju.

Jan Šnajder, izvanredni profesor na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave, smatra da smo nepotpisivanjem na gubitku, naročito stoga što imamo nekoliko jakih istraživačkih grupa koje rade na UI-ju.

''Time što, nažalost, nije jedna od potpisnica, Hrvatska je na velikom gubitku, jer ovo očito znači da istraživanje, razvoj i primjena umjetne inteligencije, kao i s time povezana zakonska i etička regulativa, nije državni prioritet. Ako je to doista tako, Hrvatska će se moguće u vrlo skoroj budućnosti naći u vrlo nezavidnoj poziciji kao tehnološki nazadna, nekompetitivna i besperspektivna država s rastućom tehnološkom nezaposlenosti i još većim iseljavanjem visokoobrazovanih stručnjaka. Šteta je tim veća što Hrvatska zapravo u području umjetne inteligencije ima određeni broj jakih istraživačkih grupa na našim sveučilištima i institutima, kao i tvrke koje vrlo uspješno razvijaju i primjenjuju tehnologiju umjetne inteligencije. I dok druge članice EU-a investiraju u umjetnu inteligenciju, uspostavljaju centre izvrsnosti, investiraju u digitalnu transformaciju proizvodnih i poslovnih procesa te uspostavljaju dugotrajne mreže za buduće međunarodne suradnje, Hrvatska hipnotizirano stoji po strani zaokupljena temama iz prošlog stoljeća'', rekao je Šnajder.

Brojne potpisnice već su najavile nacionalne inicijative na ovom području, ali Hrvatska o svom sudjelovanju u razvoju umjetne inteligencije šuti. Članice potpisnice Deklaracije dogovorile su da će raditi zajedno na najvažnijim temama koje se javljaju uz neminovni razvoj umjetne inteligencije.

Europa je dosad bila prilično uspavana u vezi s ovim pitanjem, a već je daleko prestižu SAD i pojedine azijske zemlje, pa je krajnje vrijeme da se i EU uključi u razvoj u skladu s vrijednostima koje zastupa. Osim toga, tehnologija je ključ za ekonomski razvoj, pa si EU ne može ni priuštiti da zaostaje na tom području.

''EU već sada kaska za istraživanjima i razvojem u području umjetne inteligencije, i bez odgovarajuće kooperacijske strategije i pratećih investicija EU će u potpunosti izgubiti istraživački i industrijski moment u tom području, a to bi, s obzirom na značaj umjetne inteligencije u daljnjem razvoju društva u cjelini, za sve članice EU-a moglo biti pogubno i u ekonomskom, i u društvenom smislu'', istaknuo je Šnajder.

Umjetna inteligencija ide ruku pod ruku i s brojnim izazovima koje također treba uzeti u obzir. Jedna od njih je i tržište rada, pa će biti potrebno modernizirati europski obrazovni sustav. Nova pravna i etička pitanja također bi će biti uzeta u obzir kada se bude radilo na suradnji, kao i pitanja vezana uz okoliš.

Riječanka koja vodi švedski projekt razvoja UI-ja: ''Što više ljudi sudjeluje u odlukama, veća je vjerojatnost da će se metode razvijati u pravom smjeru''

Danica Kragić, profesorica na Fakultetu za računarstvo i komunikacije na Kraljevskom institutu za tehnologiju u Stockholmu te voditeljica švedskog projekta WASP čiji je cilj razvoj umjetne inteligencije, istaknula je potrebu za suradnjom članica EU-a, naročito zbog kompliciranih pitanja etike i razvoja.

''Mislim da je bitno da cijela Europa ima zajednički pristup razvoju umjetne inteligencije jer su sama pitanja razvoja, etike i slično jako komplicirana i treba nam kritična masa ljudi koje se bavi tim pitanjima. Što više ljudi, odnosno država sudjeluje u odlukama, veća je vjerojatnost da će se metode razvijati u pravom smjeru. Isto tako, kao dio ove deklaracije bit će bitno i biti dio 'zajednice te dijeliti iskustva razvoja s drugim državama'', rekla je Kragić za DNEVNIK.hr.

Jan Šnajder: ''Umjetna inteligencija i danas je utkana u sve pore našeg života''

Šnajder je izrazio žaljenje što se Hrvatska nije pridružila Deklaraciji. ''Zahvaljujući nedavnim napredcima u području strojnog učenja, kao i kontinuiranom razvoju hardvera te dostupnosti sve većih količina podataka, umjetna inteligencija nametnula se kao ključna tehnologija u tehnološkom razvoju društva u okviru onoga što danas zovemo četvrta industrijska revolucija. Umjetna inteligencija i danas je utkana u sve pore našeg života, od softvera na pametnim telefonima, pa do kupnje na internetu, pametnih tražilica, strojnog prevođenja i općenito optimizacije proizvodnih i poslovnih procesa. Daljnji razvoj tehnologije, a time i društva, neizbježno će se oslanjati na umjetnu inteligenciju. Europska Deklaracija o suradnji na području UI-ja uvažava ovu činjenicu te potrebu za razvojem industrijskih kapaciteta za razvoj UI-ja u Europi, koja bi bila kompetitivna u odnosu na SAD, Kinu i Japan. Istovremeno, Deklaracija osvještava potrebu za kooperativnim rješavanjem čitavog niza kratkoročnih i dugoročnih društveno-ekonomskih pitanja sve šire primjene umjetne inteligencije, posebice u razvoju odgovarajućih pravnih okvira i etičkih normi. Obje ove komponente iznimno su važne'', kaže Šnajder.

Podsjetio je na nužnost regulacije umjetne inteligencije, nauštrb puštanja da se razvija svojim tržišnim tokom.

''Upravo zbog ogromnog i poprilično nepredvidivog utjecaja umjetne inteligencije na društvo i pojedinca, nužno je da se definiraju odgovarajući pravni i etički okviri. Upravo je nedavna povijest (npr. skandal vezan uz Facebook i Cambridge Analyticu) pokazala kakve dramatične ishode može imati nepromišljena i neregulirana uporaba informacijske tehnologije. U tom je smislu Europska komisija prije mjesec dana objavila posebnu Izjavu o umjetnoj inteligenciji, robotici i autonomni sustavima kao prvi korak u uspostavi odgovarajućeg zajedničkog pravnog i etičkog okvira za regulaciju razvoja i uporabe umjetne inteligencije. Države potpisnice ove Deklaracije o suradnji jasno su se svrstale uz bok država koje su prepoznale značaj i neizbježnost umjetne inteligencije za razvoj tehnologije i društva, ali i nužnost za odgovarajućom regulativom kako bi se izbjegle moguće neželjene posljedice takve tehnologije. Za očekivati je da će potpisnice ove Deklaracije na odgovarajući način investicijama i drugim mehanizmima poduprijeti razvoj i istraživanje u području UI-ja na nacionalnoj razini, kao i međudržavnu suradnju unutar EU'', zaključuje Šnajder.

Dalbelo Bašić: ''Hrvatska bi Deklaraciju trebala potpisati čim prije''

Profesorica Bojana Dalbelo Bašić, voditeljica Laboratorija za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave sa Fakulteta elektronike i računarstva, smatra da je šteta što se Hrvatska još nije uključila u ovu suradnju.

''Nažalost, ne znam zbog čega Hrvatske nije potpisnica Deklaracije o suradnji na području umjetne inteligencije. Žao mi je što to nismo napravili, jer riješenost da surađujemo s drugim potpisnicima na području umjetne inteligencije shvaćajući to područje kao prioritet, potičući znanstvena istraživanja i primjenu UI-ja te riješenost da se uključimo u napredne procese koji se spominju u Deklaraciji (kao što je na primjer izgradnja jedinstvenog digitalnog tržišta), donosi boljitak društvu u poslovnom, znanstvenom i etičkom smislu.

Ukratko, Deklaracija se temelji na suglasnosti potpisnica u suradnji na izgradnji tehnoloških i industrijskih okvira umjetne inteligencije za poticanje inovativnog poslovanja i novog ekonomskog rasta uvažavajući pravne i etičke okvire koji osiguravaju osnovna ljudska prava, privatnost i čuvanje osobnih podataka.

Moje je mišljenje da bi Hrvatska Deklaraciju trebala potpisati čim prije te da zadnja rečenica Deklaracije "Additional signatories may adhere at any time" (u bilo koje vrijeme mogu se pridružiti i ostale potpisnice) daje nade za to'', rekla je profesorica Dalbelo Bašić za DNEVNIK.hr.

Borzan: ''Ako se radi o previdu ili nesposobnosti, netko će morati odgovarati''

Da ovime propuštamo sudjelovati u važnim pitanjima koja uskoro nećemo moći nikako zaobići, smatra i hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.

''Jedan od razloga zašto postoji EU jest mogućnost udruživanja resursa u ambicioznim i skupim projektima koji bi bili prevelik zalogaj za same države članice. To se odnosi i na velike i bogate europske države, a pogotovo na države poput Hrvatske. Stoga mi nikako nije jasno zašto naša država nije pristupila potpisivanju Deklaracije. Nekako sumnjam da naša vlada ima nekoliko milijardi eura viška za istraživanje umjetne inteligencije. Nadam se da se radi samo o odgodi iz proceduralnih razloga, poput rasprave u Saboru, jer ako se radi o previdu ili nesposobnosti, netko će morati odgovarati. Umjetna inteligencija dolazi i otvara brojna ekonomska, moralna i politička pitanja: hoće li ugasiti radna mjesta, tko je kriv kad samovozni auto izazove nesreću itd. Takva pitanja nikako neće zaobići Hrvatsku, tako da ni Hrvatska neće moći zaobići njih. Mi smo dosad uvijek bili promatrač globalno važnih događanja i procesa, zato ovu priliku da usmjeravamo jedan od njih ne smijemo propustiti'', kaže Borzan.

''Republika Hrvatska sudjeluje u oblikovanju javnih politika u okviru formalnih tijela Europske unije, poštujući pri tom procedure donošenja odluka, propisa i dokumenta koji imaju dugoročni učinak na Europsku uniju, te države članice. U slučaju prijedloga podržavanja deklaracije o umjetnoj inteligenciji koju su neke države članice potpisale tijekom Digitalnog dana koji se održao 10. travnja 2018. godine u Briselu, i imajući u vidu snažne poruke koje Deklaracija šalje, Republika Hrvatska je od Europske komisije prije donošenja odluke o potpisivanju zatražila obrazložen razloga ovakvog načina prihvaćanja teksta Deklaracije, kao i predviđanje potencijalnih učinaka koje bi Deklaracija mogla imati na države članice. S obzirom da Europska komisija nije dostavila adekvatno obrazloženje konteksta potpisivanja ove, ali ni ostalih deklaracija tijekom ovogodišnjeg digitalnog dana, a uzimajući u obzir snažnu političku podršku, te dugoročnu financijsku obvezu koja proizlazi iz navedene Deklaracije, stav je Republike Hrvatske bio da u ovom trenutku ne može pristupiti potpisivanju ove Deklaracije. Pri tome je važno naglasiti i da Vijeće Europske unije nije bilo uključeno u proces pripremanja teksta Deklaracije o umjetnoj inteligenciji. Uzimajući u obzir odgovornost Republike Hrvatske prema svojim građanima, u ovom konkretnom slučaju Republika Hrvatska je donijela odluku da u ovom trenutku neće pristupiti potpisivanju navedene deklaracije, ali ne isključujući mogućnost da joj pristupi naknadno, a što i sam tekst Deklaracije omogućava. Nastavno na potpisivanje političke deklaracije i najave povjerenice Gabrijel sa spomenute konferencije 10. travnja, očekujemo objavu konkretne zakonodavne inicijative EK kojom će se odrediti sadržajniji okviri za umjetnu inteligenciju te će RH, kao što je to slučaj i kod ostalih zakonodavnih inicijativa, kroz postupak usvajanja zakonodavstva EU-a artikulirati i promovirati svoje nacionalne interese u okviru ove teme i svih ostalih aspekata koje ista uključuje'', stoji u priopćenju Ministarstva obrazovanja kojeg je Dnevnik.hr dobio na upit o razlozima nepotpisivanja Deklaracije.