Nezadovoljni uvjetima rada (Foto: Getty Images)
Nezadovoljni uvjetima rada (Foto: Getty Images)

Sve slabija sigurnost na tržištu rada ne osjeti se samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europskoj uniji. Međutim, Hrvatska je jedna od članica s najvećom zastupljenosti radnika koji su angažirani na određeno vrijeme. Čak petina zaposlenih u Hrvatskoj ima samo privremeni posao.


Dok se vode debate o tome je li zaposlenik produktivniji kada mu je posao sigurniji ili kada se za njega neprestano mora boriti, tržište rada ide svojim tempom. Uzalud su pozivi sindikalista da se zakonom omogući što veći udio zapošljavanja na neodređeno. Brojevi zbore svoje - u posljednjih 15 godina na području EU-a broj ugovora o radu na određeno vrijeme povećan je s 11 na 13 posto, a povećava se i broj zaposlenih na pola radnog vremena.

Vezani članci Martna Bolšec Oblak objašnjava funkcije i ovlasti unutar EU (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Utječu na živote 500 milijuna Europljana: Evo koje su ovlasti šefova najvažnijih europskih tijela Slika nije dostupna OGRANIČENJA ZA HRVATSKE RADNIKE Evo kojih pet zemalja članica EU-a ih je produžilo do 2018.

U Hrvatskoj je taj uspon divljao, naročito između 2012. do 2016., kada je postotak zaposlenih na određeno narastao s 13 na 21,4 posto. Od 2016. do 2017. primijećen je pad takvih ugovora, ali samo za jedan posto.

Ako će i hrvatsko društvo pratiti globalne trendove, taj blagi pad broja ugovora na određeno neće dugo trajati i ponovno bi mogao u uzlaznu putanju. Prosjek Europske unije pokazuje upravo uzlazni trend.

''Mogućnost da se pronađe stalni posao blago se smanjio između 2002. i 2017. godine, dok je udio ugovora na određeno u EU-u povećan s 11 posto 2002. na 13 posto 2017. Udio žena u privremenom zaposlenju u EU-u 2017. je 14 posto i gotovo je jednak udjelu muškaraca u radu na određeno (13 posto). Potpuni udio u privremenom zaposlenju varirao je među državama članicama, a najviše se prakticira u Poljskoj i Španjolskoj (26 posto), Portugalu (22 posto) te Hrvatskoj (20 posto)'', stoji u priopćenju Eurostata.

Najmanje s ugovorima na određeno vrijeme rade Rumunji – njih tek jedan posto.

U porastu je također rad na pola radnog vremena. 2002. je na pola radnog vremena radilo 15 posto ukupno zaposlenih Europljana, a na taj ih je način prošle godine radilo 19 posto.

Zanimljiva je drastična razlika udjela muškaraca i žena u takvom načinu rada – 31 posto žena radi na pola radnog vremena, dok na isti način radi tek osam posto muškaraca. Već je u izvještaju Europske komisije koja je provela analizu budućnosti poslova ukazano na to da očito veći udio žena zaposlenih na pola radnog vremena ima puno veze s društvenim okolnostima. Naime, žene se doživljavaju kao skrbnice te će manje ulaziti na tržište rada, ali i ako se zaposle, velika je vjerojatnost da će raditi na pola radnog vremena kako bi se više mogle posvetiti brizi za starije i/ili mlađe ukućane. Stoga je u proceduri i pisanje regulativa kojima bi se i muškarce potaknulo da se više bave svojim potomcima ili skrbe za starije u obitelji.

Kaskamo s udjelom zaposlenih

Što se tiče općenito zaposlenosti u populaciji od 20 do 64 godine, Hrvatska je debelo ispod prosjeka EU-a. U Hrvatskoj je zaposleno tek 62 posto osoba iz te populacije, dok je prosjek za EU 71 posto.

Kada gledamo udio žena i muškaraca - zaposleno je 54 posto žena u toj populaciji (od 20 do 64 godine) u Hrvatskoj, a prosjek EU-a iznosi 66 posto te 64 posto muškarca u Hrvatskoj, dok je prosjek EU-a 78 posto.

Na pola radnog vremena u Hrvatskoj radi pet posto populacije stare od 20 do 64 godine, a prosjek EU-a pokazuje kakva bi nas budućnost mogla čekati – 17 posto ukupnog broja zaposlenih Europljana radi samo pola radnog vremena.

Zanimljivost za kraj

Kao šlag na tortu ovim podacima, Eurostat je objavio i zanimljivu poveznicu na kojoj se možete poigrati testirajući svoje znanje o trenutačnom stanju raznih aspekata ekonomije u našoj zemlji, ali i ostalim članicama Unije. Kada otvorite link, u prozoru će vam se otvoriti graf na kojem možete povući kružić i provjeriti jeste li dobro procijenili trenutačno stanje nezaposlenosti, cijene nekretnina, BDP-a, inflacije…