Urbanizacija i betonizacija ozbiljne su prijetnje ljudskoj sreći i zdravlju, a koristi koje daje zelenilo višestruke su, što potvrđuju i rezultati znanstvenih istraživanja.
Preduvjet za zdrav, ugodan i lijep život ljudi u gradu, valja opet podsjetiti, urbano je zelenilo, no vrijednost parkova, zelenih površina i javne infrastrukture poput zahoda i fontana s pitkom vodom te mogućnostima pranja ruku još čeka potpunu valorizaciju, no primjetni su određeni pomaci.
Zelene blagodati
Funkcije urbanog zelenila može se svrstati u nekoliko kategorija:
- biološko-sanitarno-higijensku
- dekorativno-estetsku
- kulturno-obrazovnu
- zdravstveno-rekreativnu
- ekonomsku
Ukratko: krošnje drveća i grmlja, osim što stvaraju sjenu, apsorbiraju dio sunčeve radijacije i putem evapotranspiracije (disanja i isparavanja) povećavaju relativnu vlažnost zraka i snižavaju temperaturu zraka. Zelenilo apsorbira CO2 i oslobađa kisik te filtrira štetne plinove i zadržava čestice prašine. Također smanjuje snagu vjetra i snižava nivo buke te pozitivno utječe na bioraznolikost vrsta kao stanište urbanom biljnom i životinjskom svijetu.
U longitudinalnoj studiji slučaja u Pennsylvaniji za razdoblje od 1972. do 1982. otkriveno je da je stopa oporavka pacijenata koji su imali sobe s pogledom na drveće bila mnogo veća od onih koji su bili u sobama sa zidom od opeke, a oni okruženi pogledom na zelenilo zahtijevali su i mnogo manje lijekova.
Easterlinov paradoks
Osim što je nedostatak zelenih površina u gradu javnozdravstveni, on je i socijalni, ekonomski, ekološki i psihološki problem.
Znanstvena istraživanja odavno su pokazala kako je zabluda da je gospodarski rast ključan preduvjet za kvalitetan život. Kvaliteti života ljudi u gradovima doprinose parkovi i zelene oaze. U prilog tome govori jedan od socioloških klasika – Easterlinov paradoks.
Naime, iako postoji značajna pozitivna povezanost između čovjekovog dohotka i njegove sreće, te varijable nisu linearno povezane, utvrdio je ekonomist Richard Easterline - ako su zadovoljene osnovne životne potrebe pojedinca, povećanje materijalnog bogatstva neće značajno utjecati na subjektivnu mjeru kvalitete života.
Jedno od objašnjenja je i u samom ekonomskom rastu uzimajući u obzir negativne učinke gospodarskog rasta, kao što su zagađenje, nejednakost, kriminal i stres, objasnile su psihologinje Marina Trbus i Linda Rajhvan Bulat iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD).
Upravo je brz ekonomski rast, bez adekvatnog zbrinjavanja njegovih posljedica, doveo do alarmantnog stanja okoliša koje je danas značajna tema na globalnoj razini, ističu i objašnjavaju: ''Svi ovi događaji pretvaraju naše okruženje u sve manje dobrodošlo za životinjske i biljne vrste, a onda i za ljude. Zbog toga, pitanje kako sačuvati okoliš i time ljudski osjećaj dobrobiti, postaje jedan od važnih predmeta istraživanja sreće'."
Sreća i zdravlje su zelene boje
Da bi pokazale koliko je zelenilo važno, psihologinje navode niz životnih primjera:
- vjerojatnije je da će osoba okružena zelenim pogledom i krajolikom biti sretnija od osobe koje živi u manje kvalitetnom, betoniziranom okruženju - istraživanja pokazuju da ljudi imaju duži životni vijek i bolji osjećaj subjektivne dobrobiti kada borave u području sa zelenijim okruženjem
- provođenje vremena u prirodi, u kojoj se osjećamo sigurno, reducira stres (snizuje krvni tlak, razinu hormona stresa – kortizola, pobuđenost središnjeg živčanog sustava, anksioznost, agresivnost, ADHD, povećava imunitet, samopoštovanje, bolje raspoloženje i mentalno zdravlje
- okruženje zelenilom poboljšava radnu efikasnost i pomaže u ublažavanju negativnih zdravstvenih stanja
- usporedba dva susjedstva s različitom količinom zelenila pokazuje veću razinu sreće u zelenijem susjedstvu i to zato što su oni zadovoljniji svojim kvartom; pogled iz dnevnog boravka na zelenilo značajan je za veće zadovoljstvo susjedstvom
Zeleno okruženje važno je i za dobrobit djece i mladih:
- količina zelenog prostora proporcionalno je povezana s dobrobiti tijekom cijelog djetinjstva, a podaci pokazuju da je još važnija za adolescente
- sve češći projekti izgradnja parkova u velikim gradovima, škola okruženih drvećem (s velikim prozorima da se poveća kontakt s prirodom) posljedica su znanja koja dobivamo kroz istraživanja
O složenom međuodnosu između degradacije okoliša i društvenih nejednakosti govori istraživanje koje je vodio Alberto Garcia sa Sveučilišta Utah, koje je pokazalo da stabla u gradovima mogu poboljšati rezultate školskog obrazovanja, a njihov gubitak najviše osjećaju učenici iz obitelji s niskim primanjima.
Dio šire zajednice, ukorijenjenost u život i rad ljudi
Upravo da bi se istaknulo važnost stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini Europe te značaj usluga ekosustava koje stabla pružaju organizira se natjecanje Europsko stablo godine, koje promiče stabla i njihove priče kao prirodne spomenike na isti način na koji UNESCO promiče svjetsku baštinu te naglašava važnost pružanja usluga stabla u ekosustavu.
Fokus nije na ljepoti, veličini ili dobi pojedinog stabla, već je naglasak na priči o njemu i njegovoj povezanosti s ljudima i lokalnom zajednicom. Traže se stabla koja su postala dio šire zajednice, stabla ukorijenjena u život i rad ljudi.
U natjecanje, koje se održava od 2011. svake godine u pojedinim državama diljem Europe i promiče biološke raznolikosti i prirodna bogatstva diljem Europske unije, a inspirirano popularnim je festivalom Stabla godine koji se već godinama organizira u Češkoj, Hrvatska se uključila prije gotovo 10 godina.
Europska razina predstavlja finale sastavljeno od pobjednika nacionalnih natjecanja, a svake se godine natjecanju priključuje stotine tisuća glasača diljem Europe i šire. No, ove je godine uveden novi sustav bodovanja stabala. Ukupna podrška za svako stablo proporcionalno se prilagođava veličini populacije njegove zemlje, čime se, ističu organizatori, osigurava pravedno natjecanje između svih zemalja, velikih i malih.
Više od 250 godina tiho promatra Kvarner...
S obzirom na to da je kad je riječ o flori, Hrvatska jedna od najbogatijih europskih zemalja, dosad je imala i niz duboko dojmljivih predstavnika, a njihov dostojni nasljednik ove je godine Kostrenski hrast - pobjednik nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo 2025.
"Više od 250 godina tiho promatra Kvarner. Njegovo korijenje pamti Mariju Tereziju, Napoleona, bana Jelačića i generacije kostrenskih pomoraca. Kad je školi trebao dom, darovao joj je svoje grane i danas čuva njezin glavni ulaz. Pod njegovom krošnjom niču prve ljubavi, a on ponosno ispraća djecu u bijeli svijet."
U izboru za pobjednika natjecanja Europsko stablo 2026. godine natječe se 12 kandidata, a uz Kostrenski hrast sudjeluju i sljedeći kandidati:
Francuska – Drevni ginko iz Saint-Hilairea
Ujedinjeno Kraljevstvo – Jaseni s ulice Argyle
Portugal – Cedar iz Rune
Poljska – Iskrivljeno drvo
Nizozemska – Divovska sekvoja u parku Ledeboer
Latvija – Lipa žrtvovanja
Litva - Hrast iz Laukija
Republika Češka – Hrast kneza Ulricha
Slovačka – Stara divlja jabuka
Ukrajina – Sofora iz Primorskog parka
Mađarska – Drvo sjećanja
Glasanje završava 22. veljače u 16 sati, a pobjednik natjecanja bit će proglašen 24. ožujka na svečanoj ceremoniji proglašenja koja će se održati uživo u Europskom parlamentu, ususret Svjetskom danu šuma koji se obilježava 21. ožujka.
