Šume i ostala prirodna klimatska rješenja neophodna su u ublažavanju klimatskih promjena zahvaljujući njihovoj sposobnosti hvatanja i skladištenja ugljika. Šume reguliraju ciklus vode, proizvode čisti zrak i sprečavaju eroziju tla. Šume su pluća Zemlje i u njima je smješteno 80 posto svjetske biološke raznolikosti. One pružaju staništa raznim životinjskim vrstama, koje bi izumrle bez šuma u kojima žive, a procjenjuje se i da osnovna egzistencija gotovo dvije milijarde ljudi ovisi o šumama.
Osim što smanjuju rizike od prirodnih katastrofa i pomažu u umjerenoj temperaturi zraka i tla, šume u svakom pogledu utječu na kvalitetu života. Njihova privlačnost je gotovo nemjerljiva, a znanstvena istraživanja su pokazala da već i sam pogled na zelenilo, a pogotovo boravak među drvećem, smanjuje stres i mentalni zamor te povećava koncentraciju. Štoviše, pacijentima čije sobe gledaju na zelenilo skraćuje se postoperativni oporavak. Priroda doista jest lijek. Ne rješava sve probleme, ali u mnogočemu itekako pomaže.
Prirodna čuda sve više nestaju
Nažalost, u većem dijelu svijeta ova prirodna čuda nestaju. Teško stradavaju u požarima, nezakonita sječa dodatno pogoršava situacija, a iznimno veliki problem deforestacije je krčenje šuma zbog širenja poljoprivrednog zemljišta, koje se odvija alarmantnom brzinom, a zbog toga su ugrožena i ljudska prava.
Prema podacima EK-a, u posljednjih 60-ak godina uništeno je više od polovine tropskih šuma u svijetu. Ukupno se oko 13 milijuna hektara šume krči svake godine i gotovo se sve to događa upravo u tropskim šumama. Proizvodnja soje, govedine i palmina ulja odgovorna je za gotovo 80 posto globalnog krčenja šuma. Stručnjaci i aktivisti napominju kako je važno da bi se izbjeglo prebacivanje uništenja prirode na druga vitalna prirodna staništa, mora se zaštititi također i travnjake, savane i močvare.
UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) procjenjuje da je između 1990. i 2020. godine nestalo 420 milijuna hektara šuma, što je veća površina od Europske unije. Nadu ulijeva podatak da je u situacija u Europi ipak malo drugačija, naime, prema podacima Eurostata, šume prekrivaju 39 posto EU-a u usporedbi s 31 posto u svijetu. Riječ je o povećanju od 10 posto od 1990. godine, a ta bi površina odgovarala onoj Mađarske i Slovačke zajedno.
No, što se tiče rasprostranjenosti šuma unutar Europske unije, razlike među zemljama su ogromne. Pet država članica ima više od polovice svoje površine prekrivene šumama: Finska (66 posto), Švedska (63 posto), Slovenija (61 posto), Estonija (54 posto) i Latvija (53 posto). Druge zemlje znatno zaostaju, poput Danske (15 posto), Irske (11 posto), Nizozemske (10 posto) i Malte (jedan posto).
Jedan od razloga ove razlike je profitabilnost. "Ako pogledate mjesta poput Nizozemske ili Danske, ona imaju vrlo slabu pokrivenost šumama, ali također imaju prilično ekonomski učinkovitu upotrebu zemlje", kazao je Marcus Lindner iz Europskog instituta za šume i dodao: “Samo pogledajte koliko se hrane proizvede u Nizozemskoj i ako onda pretvore prilično vrijedno zemljište iz poljoprivrednog u šumarstvo, onda će zapravo imati mnogo manje prihoda.”
Dio se odnosi i na prirodne uvjete i povijest. Danska vlada tvrdi da je već 1800. godine samo dva do tri posto Danske bilo pokriveno šumom zbog stoljetne nekontrolirane sječe i krčenja šuma radi poljoprivrede, a slična je situacija i u Irskoj.
Pročitajte i ovo
Hrvatska u vrhu
U Hrvatskoj je gotovo 48 posto površine pokriveno šumom te je zbog toga na visokom devetom mjestu, a hrvatske šume su u usporedbi s ostalim europskim šumama u iznimno prirodnom stanju, no aktivisti često upozoravaju na veliki problem nekontrolirane sječe. U Hrvatskoj šume rastu na 2,5 milijuna hektara, što je oko pola kopnene površine Hrvatske, i u njima je trenutačno oko 300 milijuna tona drva. Većina šuma, njih oko 76 posto, nalazi se u vlasništvu Republike Hrvatske.
Međutim, Europska unija posredno utječe na gotovo 10 posto globalnog uništavanja šuma te je stoga u travnju Europski parlament poduzeo korake da to promijeni i uvedena je kontrola ulaska proizvoda na tržište, odnosno zabranjen je uvoz proizvoda u EU nastalih deforestacijom šuma.
Rast u europskim šumama odvijao se tijekom mnogih desetljeća. Lindner vjeruje da su u određenim zemljama poput Irske kreatori politike odlučili proširiti proizvodnju drva: ''U drugim zemljama većina prenamjene zemljišta u šumarstvo bila je zapravo učinak napuštanja zemljišta. “Mnoga takva područja tradicionalno su se koristila za ispašu i manje intenzivnu poljoprivrednu uporabu. Kad to više nije bilo ekonomski isplativo, zemljište je napušteno i zatim pretvoreno u šumu.“
Priroda zna najbolje
Unatoč njihovu rastu, šume se suočavaju s povećanom prijetnjom vjetra, požara i najezde kukaca, a sve pogoršavaju klimatske promjene, pokazala je opsežna studija objavljena u kolovozu, podsjetio je Euronews. Više ljetne temperature, uz posljedice sve brojnijih i dugotrajnijih suša, olakšavaju izbijanje i širenje požara. Isti ti uvjeti dopuštaju potkornjaku da buja i napada i ubija drveće.
Istraživači preporučuju paneuropski sustav u gotovo stvarnom vremenu za praćenje i izvješćivanje o poremećajima šuma i napominju da bi trebalo kombinirati zemaljska promatranja i daljinsko detektiranje kako bismo razvili naše razumijevanje i sposobnost reagiranja na dinamiku poremećaja.
Pročitajte i ovo
Za obnovu šuma potrebno je nekoliko desetljeća ovisno o vrsti šume, no važno je znati gdje, što i kako saditi, a jedna od najboljih metoda je regeneracija koja podrazumijeva prirodan način obnove šuma putem malih ili nikakvih intervencija. Priroda zna sama najbolje što joj treba.
