Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je u đakovačkoj katedrali na Božić središnje euharistijsko slavlje, poručivši da ne možemo častiti Boga ako Isusa Krista ne prepoznajemo na licu svakoga čovjeka, ako ne prihvaćamo i ne ljubimo svoj život i ako svoj život ne pretvaramo u služenje i za dobrobit ljudi oko nas.

Galerija


Boga ispravno štujemo časteći ga u čovjeku, rekao je nadbiskup Đuro Hranić.

Vezani članci Tonči Huljić i Marko Tolja - 1 Neobičan duet domaćih glazbenika u netipičnoj božićnoj pjesmi: ''Pjesma je ekscesna!" Mariah Carey Uvijek je bila posebna: Mariah Carey zaključila da je već počelo vrijeme za božićno slavlje

"Božić je poziv na otvorenost nas ljudi jednih drugima, na prepoznavanje, na prihvaćanje i ljubav prema drugome kao bratu i prijatelju koji mi pripada bez obzira na svjetonazor, na političke stavove i stranku kojoj pripada, bez obzira kojem narodu pripada, koje je boje kože, kako traži Boga. Božić je poziv za nadvladavanje naših granica, naše samodostatnosti, isključivsoti i naših egoizama," rekao je nadbiskup Hranić.

Božić je i poziv čovjeku na pomirenje sa samim sobom, svojim bračnim drugom, članovima uže i šire obitelji, ali i nadilaženje unutar podjela našeg, hrvatskog društva, poručio je.

Istaknuo je kako je Božić simbol blizine, prijateljstva, mira, ljudskosti, plemenitosti i dobrote, radosna i utješna poruka da kod Boga nema odbačenih ljudi.

Iznio je pet poruka Božićnih otajstava. Prva je da Bog ostaje vjeran čovjeku. Druga je poruka da Božić ima povijesno, univerzalno i nadvremensko značenje, rekao je.

Tumačeći treću poruku, da je čovjek slika Isusa Krista, nadbiskup je naglasio kako u utjelovljenom Sinu, Isusu Kristu, spoznajemo da je on prava i savršena slika Božja, cilj prema kojemu teži čitava ljudska povijest. Naglasio je kako je stvaranje dovršeno otajstvom utjelovljenja, po kojemu je Krist u sebi objedinio i obnovio čitavu stvorenu stvarnost. Upravo radi svoga univerzalnog i kozmičkog značenja, otajstvo Kristova utjelovljenja predstavlja stožer i prekretnicu ljudske povijesti, koju dijelimo na vrijeme prije i poslije Krista.

Kao četvrtu poruku nadbiskup Hranić navodi da je čovjek kristovsko biće. "U Djetetu iz Nazareta Bog i čovjek postali su jedno. Stoga je svako ljudsko biće, kojemu je darovano postojanje, apriorno i neovisno o svijesti i o osobnom odnosu prema Isusu Kristu, kristovsko biće, usmjereno prema Isusu Kristu, rekao je nadbiskup Hranić, dodavši kako pohod čovjeku u Djetetu Isusu nije samo pohod prijatelja, nego i Spasitelja koji želi spasiti sve nas svoju braću "jer smo svi mi, baš svi, slabi i grešni ljudi, ali i njegova, Božja i Kristova svojina," rekao je Hranić.

Peta je poruka da je Zemlja naš zajednički dom. "Iz Božića bismo mogli izvući i poruku za naš odnos prema stvorenom svijetu u kojem živimo: ovaj je svijet naša briga i zadatak, naše privremeno prebivalište i dom. No, svi mi ljudi smo braća. Zato ne možemo dijeliti ovaj svijet na moj i tvoj, na naš i njihov. Stoga, što kako se odnosimo prema stvorenom svijetu, i što činimo s prirodom i stvorenjima oko sebe, činimo sebi," rekao je nadbiskup Hranić.

Zadarski nadbiskup: Boga u Djetetu prepoznaju poučljivo srce i mudar um

U propovijedi u zadarskoj katedrali sv. Stošije na Božić nadbiskup Želimir Puljić je istaknuo da su samo dvije vrste ljudi prepoznale dolazak Spasitelja svijeta - budni, jednostavni pastiri i učeni kraljevi, te je zaželio da Novorođeni Isus podari vjernicima koji slave njegovo rođenje jednostavno, poučljivo srce pastira i mudri um kraljeva.

Rođenjem Isusa Krista, u svijet opterećen grijehom, sukobima i ratovima sišla je Ljubav, Istina, Pravednost i Svetost, rekao je Puljić. Sveti Karlo Boromejskoi je govorio da su Božićni dani „vrijeme spasenja, mira i pomirenja za kojim su čeznuli drevni patrijarsi i proroci“ i da „Crkva to razdoblje liturgijske godine oduvijek svečano slavi i zahvaljuje vječnome Ocu što nam je poslao Onoga koji će nas poštenu življenju poučiti, priopćiti plodove krjeposti, obogatiti blagom svoje milosti i pozvati nas među baštinike vječnog života“.

Mir i tišina, ljubav, radost i povjerenje glavna su obilježja ove velike liturgijske svetkovine, ako želimo Boga susresti i doživjeti, istaknuo je u propovijedi nadbiskup. "Budući da je 'svijet obolio od buke i galame', kako piše filozof Kierkegaard, mir i tišina potrebni su nam danas kao zrak i voda. I knjiga Mudrosti, kada govori o Božjem silasku, veli: 'Dok je mirna tišina posvuda vladala i noć brzim tijekom stigla do sredine svoga puta, jurnula je tvoja svemoguća Riječ s nebesa, s kraljevskog prijestolja'“.

Iako je Krist svojim silaskom na zemlju htio pristupiti svakom čovjeku, bez obzira iz kojeg plemena, puka i naroda bio, činjenica je, kako opisuju sveta evanđelja, da su ga samo dvije vrste ljudi prepoznale i radovale se njegovu dolasku, pastiri u iščekivanju i mudraci u traženju, rekao je nadbiskup.

"Pastiri predstavljaju ljude koji su budni i u zvijezde zagledani, koji u noćnoj tišini čekaju zoru. Oni su sposobni vidjeti stvari i onkraj privida, te u stavu klanjanja i adoracije obratiti se malom Novorođenom djetetu u jaslama. Mudraci koje zovemo i kraljevima predstavljaju ljude koji istražuju i propituju, poput znanstvenika i istraživača. Oni su sposobni i čitati znakove vremena," rekao je Puljić.

"Neka nama, koji ćemo uz pjesmu i molitvu slaviti Božić i razmišljati o velikom događaju Božjega dolaska na ovu zemlju, Novorođeni Isus daruje priprosto i jednostavno srce pastira, kao i mudri i poučljivi um kraljeva kako bismo ovih božićnih dana mogli pjevati, moliti i ponavljati: Radujte se narodi, kad čujete glas!" rekao je nadbiskup Puljić i svima, posebice starima i bolesnima, poželio čestit Božić i sretnu i blagoslovljenu Novu 2018. godinu.

"Neka Nova godina bude ispunjena mirom, radošću, ljubavlju i blagostanjem. Ali, i čežnjom za nebeskim dobrima.... Neka mir Božji, koji nam je Isus po Duhu Svetom darovao, zavlada u srcima i savjestima ljudi, obitelji i naroda. Tako neka bude. Amen," poručio je nadbiskup zadarski Želimir Puljić. (Hina)