Rogač, sredozemna biljka stoljećima cijenjena kao prehrambena namirnica, na otok Vis stigao je u 4. stoljeću zahvaljujući Grcima, u proteklom vremenu izgubio je na važnosti, a sada njegovu ulogu oživljavaju učenici viške Srednje škole Antun Matijašević Karamaneo kroz zadrugu Bravura.
Zadruga je osnovana prije 11 godina zahvaljujući tamošnjim nastavnicima, koji su kod svojih učenika željeli razviti poduzetnički duh i njegovanje otočne baštine.
U sklopu zadruge imaju četiri sekcije - Ekološku, Kreativnu, Otočnu kuhinju i Otočnu baštinu. Kroz Ekološku sekciju učenici beru ljekovito i začinsko bilje na otoku koje potom pakiraju i rade različite proizvode, primjerice od lavande.
Sudjelovali u projektu Mediteranske prehrane
S obzirom da je Vis bogat rogačem, na inicijativu Županijske javne ustanove za koordinaciju i razvoj RERA, koja je prepoznala rad Bravure, krenuli su u posao s tom vrlo korisnom biljkom.
RERA ih je ubrzo uključila u projekt Mediteranska prehrana, gdje su radili na projektu autohtone namirnice, a u školi su organizirane radionice na kojima su ih podučavali poduzetnici i vlasnici obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva.
Mladi zadrugari bili su na studijskom putovanju u Zagrebu, gdje su posjetili ekološko imanje, a u Dalju razmijenili iskustva u tamošnjoj učeničkoj zadruzi. Na sveopće zadovoljstvo, dobili su i financijska sredstva i tako je počela priča o rogaču u učeničkoj zadruzi Bravura.
Nastavnica Emilija Jončić kaže da u Komiži postoji autohtona sorta rogača zvana Komiški tust ili Komiški krupni rogač i tvrdi da tamo postoji najstarije stablo rogača na svijetu.
Na Visu danas postoje brojni nasadi arboretuma rogača, s primjercima koji su stariji od 500 godina, napominje Jončić.
Od sirupa i džema do keksića od rogača
Učenici su u početku rogač skupljali oko škole, a dio otkupljivali od poljoprivredne zadruge, nakon čega su mogli pokrenuti proizvodnju.
"Prvo smo napravili sirup od rogača, koji se koristi kao preljev i napitak. Umjesto šećera smo u sirupu koristili autohtoni med. Nismo stali na tome već smo od mošta koji je ostao od sirupa napravili džem od rogača. Ta dva proizvoda smo napravili za projekt RERA-e", priča Jončić.
Sve to proizvode u svojoj školi jer osim kantine imaju i kuhinju u kojoj znaju danima pripremati sirup od rogača i druge delicije.
Kako bi proširili posao počeli su izrađivati autohtone slastice, primjerice keksiće od rogača Cvit, pandolete i rožatu, a potom i sapune i nakit. Umjesto da koriste pšenično brašno zamijenili su ga zdravijim rogačevim brašnom.
"Plod rogača je u potpunosti iskoristiv, pa smo od njegovih sjemenki, koje su u prošlosti bile mjerna jedinica za karat zlata i svaka teži 0,18 grama, počeli raditi naušnice koje smo nazvali Rogacine, a od njih radimo i privjeske", otkriva Jončić.
Za sve su proizvode sami izradili etikete i ambalažu, a cijelu priču povezali u dvojezičnu kuharicu u kojoj su svi recepti koji su isprobani u školskoj kuhinji.
Pročitajte i ovo
Zadruga je partner sa Geoparkom Viški arhipelag
Voditeljica zadruge učenica Paula Ivanišević kaže da prilikom predstavljanja škola dosta govore o zadruzi i čime se sve bave, kako bi potaknuli učenike da se upišu u njihovu školu i tako ostanu na otoku.
"Potencijala za razvoj ima. Iako u školi ima nedostataka, dosta je prednosti jer s obzirom na mali broj učenika ostavlja dojam privatne škole u kojoj se nastavnici učenicima mogu više posvetiti nego u većim školama. Zadruga dosta toga radi, stalno organiziramo svečane domjenke i ponosni smo na nju", poručila je Ivanišević.
Učenička zadruga Bravura od 2021. godine ima sklopljeno partnerstvo sa Geoparkom Viški arhipelag, koji je dio UNESCO-ove svjetske mreže geoparkova od 17. travnja 2019. godine.
Svi prehrambeni proizvodi zadruge su ujedno i nositelji markice Geofood branda, što je službena oznaka lokalne hrane i restorana u UNESCO-ovu globalnom parku.
