Galerija
Nakon što su delegacije izašle, izjavu je dala Andreja Metelko Zgombić, državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova.
"Ja bih rekla da je bilo jako uspješno. Odvijalo se stvarno u jednoj ugodnoj atmosferi. To je bila prilika da pred predstavnicima Europske komisije na jednoj stručnoj razini raspravimo sva ova pitanja, razmjenimo stajališta i da na neki način Komisija dobije malo bolji uvod o čemu se tu točno radi.
Osnovni, temeljni slovenski argument je - je, imamo novu granicu i sad Hrvatska ne primjenjuje pravo Europske unije zato što Slovenija misli da se granica iznenada, sama od sebe preselila na mjesto različito od onog gdje je bila i jest od 91. godine. A Hrvatska je odgovorila - ne, granica je i dalje ostala tamo gdje smo mi zajednički potvrdili, našim ustavnim odlukama o suverenosti i samostalnosti da je to ona bivša republička granica. To je čak stajalište koje su dvije države zajednički potvrdile i 2005. godine.
Ono što je bitno u ovom trenutku jest da je Hrvatska znala na pravi način odgovoriti na slovensku pritužbu i da Komisija, vjerujem, sada ima dovoljno podataka, argumenata da sama donese vlastito mišljenje i mi smo u našem zaključnom izlaganju posebno iskazali da mislimo da Europska komisija kao onaj zaštitnik temeljnih ugovora će najbolje učiniti upravo u zaštiti tih temeljnih ugovora neprihvaćajući slovenski zahtjev.
Naša završna riječ je isto bila, a tome smo se vraćali nekoliko puta tijekom našeg izlaganja da Hrvatska je cijelo vrijeme Sloveniju pozivala na izbjegavanje incidenata, da nam je jako žao da je Slovenija krenula prema hrvatskim ribarima i da smo jednostavno bili prisiljeni na to odgovoriti, ali smo tada pa i sada rekli da to nije pravi put i da mi trebamo sjesti i zajednički odgovoriti. I žao nam je da Slovenija nije prihvatila onaj vrlo konstruktivan, kompromisni prijedlog vezano uz našu granicu. I nadamo se da sada kada u Sloveniji prođu izbori, kada se malo smanji uzbuđenost, da ćemo s novom vladom imati prigodu o tome nastaviti razgovor", kazala je Metelko Zgombić.
Državna tajnica Metelko Zgombić nakon saslušanja hrvatske i slovenske strane oko arbitraže u Bruxellesu: bilo je jako uspješno, odvijalo se u ugodnoj atmosferi. Bilo je nekoliko pitanja Komisije, dobro su proučili naše argumente. @DNEVNIKhr @novahr
— Vibor Vlainić (@VlainicNovaTV) May 2, 2018
''Hrvatska je na pravi način znala odgovoriti i Komisija sada ima dovoljno podataka i argumenata da sama donese svoje mišljenje'', dodala je državna tajnica nakon saslušanja.
Iz Bruxellesa se u Dnevniku Nove TV uživo javio reporter Danijel Vrbota.
"Komisija je jako dobro proučila stajališta obje strane. Hrvatski predstavnici bili su zadovoljni. Prerano je za nagađanje kakav će biti konačan stav i kada će biti objavljen, ako do toga uopće dođe, ali znakovite su promjene u izjavama koje stižu iz Bruxellesa. Od početnog čvrstog stava da arbitražnu presudu treba primijeniti do posljednjih prilično mlakih reakcija na slovenski zahtjev za pokretanje tužbe protiv Hrvatske. Ljubljani su zapravo poslane poruke da se primiri i da granični problem koji ima s Hrvatskom nije među najvažnijim pitanjima. Europska komisija za odluku ima još mjesec i pol dana. Sloveniju prije toga, već 3. lipnja očekuju parlamentarni izbori. Odluka o samostalnoj tužbi protiv Hrvatske, ako ne dobije potporu Komisije, tako će vjerojatno biti u rukama buduće vlade. A očekuje se da će u predizbornoj kampanji koja bi formalno trebala početi sutra, dominirati odnosi s Hrvatskom, odnosno problemi oko granice i dugova Ljubljanske banke", izvijestio je Vrbota.
Tri opcije
Sastanak je po točno određenom protokolu počeo oko 15 sati iza zatvorenih vrata. Obje strane su imale po 30-ak minuta za iznošenje argumenata i 10-ak minuta za komentar protivničkih argumenata.
Potom su predstavnici Komisije postavljali pitanja i nakratko su obje strane imale završnu riječ. Slovenija je sredinom ožujka predala pismo u kojem je na stotinjak stranica Hrvatsku optužila za kršenje zajedničke europske politike za ribarstvo, dio je posvećen prostornom planiranju, a Slovenija tvrdi i da je Hrvatska onemogućava u provedbi Schengena. Hrvatska je to u pismu na 15-ak stranica odbacila. Stav Europske Komisije ne očekuje se danas.
Postoje tri opcije. Prva za Hrvatsku najgora je da Komisija da za pravo Sloveniji i na sebe preuzme tužbu. Također, može zaključiti da slovenski zahtjev nema osnove ili se uopće ne mora izjasniti do isteka roka od tri mjeseca koliko zemlja tužiteljica mora ostaviti Komisiji za odluku.
U ta dva slučaja Slovenija može sama tužiti Hrvatsku pred Europskim sudom pravde, ali uz znatno umanjene izglede za uspjeh.
Podsjetimo, Slovenija je tužbu predložila sredinom ožujka, što znači da Komisija za donošenje odluke ima još oko mjesec i pol.
Predmet arbitraže bio je otok veličine Čiova
Hrvatska i Slovenija od 1991. nisu se mogle dogovoriti o granici na moru, a 2009. godine dvije države odlučile su krenuti u arbitražu, što je Hrvatskoj bio i uvjet za odmrzavanje pregovora s Europskom unijom.
Od 670 kilometara granice između dviju država, predmet arbitraže bio je prostor veličine 30 četvornih kilometara, to jest prostor površine otoka veličine Čiova.
Hrvatskoj je na kraju, odlukom arbitražnog suda koju Zagreb ne priznaje jer je proces kontaminiran, pripalo 80 posto ili 2.500 hektara. Slovenija, iako je to tražila, nije dobila fizički kontakt od slovenskog do otvorenog mora, ali je dobila pravo prolaska.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
Nakon napadaNe može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
-
FEMICID u rijeciJezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
-
Najavio pravnu borbuNekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
