Hrvatsku i Sloveniju dijeli 667 kilometara granice na kopnu i moru. No tek je manji dio, uključujući granicu na moru, opterećivao odnose dviju zemalja 26 godina.
Galerija
Sve je počelo u dobroj vjeri kad su premijeri Jadranka Kosor i Borut Pahor prije osam godina potpisali sporazum o arbitraži. Sve je bilo dobro dok se nije razotkrila skandalozna audiosnimka.
Vezani članci
Otkriveno je kako član arbitražnog suda i slovenska zastupnica razgovaraju o načinima na koji će izvršiti pritisak na suce arbitražnog suda kako bi se postigao povoljniji ishod za Sloveniju.
Oboje zastupnika podnijeli su ostavku. Slovenska vlada od svega se ogradila. Ali i Hrvatsku optužila za špijuniranje. Nakon skandala Hrvatska je izašla iz arbitraže. Sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila sporazum, ali proces se nastavio. Arbitražna odluka je donesena. No Hrvatska je ne priznaje.
Kako su to svojom odlukom novu granicu Hrvatske i Slovenijie iscrtali suci arbitražnog suda? Što su željele, a što dobile dvije države?
Sporan je bio 31 kvadratni kilometar ili veličina otoka Šolte. No, Slovenci su sve karte bacili na Piranski zaljev. Željeli su zapravo tu svoju pobjedu. Odluka arbitražnog suda je da im pripada dvije trećine Piranskog zaljeva. No, i kada se tu povuče crta prema crti razgraničenja utemeljeno Osimskim sporazumima između bivše Jugoslavije i Italije, također Slovenci nemaju izlaz na otvoreno more. I tu je taj izlaz od dvije i pol milje širok, pripao je Republici Sloveniji. Taj izlaz nije slovenski teritorij. On je hrvatski teritorij ograničenog suvereniteta, kao što to i sada Slovenija koristi.
Što to znači u praksi? Slovenija tamo ne može eksploatirati. Kada bi željela podvlačiti podvodne kablove, mora tražiti suglasnost Republike Hrvatske. A što se tiče prometa brodova, pa i vojnih, tu ne treba suglasnost RH.
Slovenci su željeli nešto više. Željeli su cijeli Piranski zaljev i da taj izlaz na otvoreno more bude slovenski teritorij. Arbitri na to nisu pristali.
U Piranskom zaljevu zasad su Škrile, Mlini, Bužin, Škadulin i čuvena kuća Joška Jorasa pripali RH. Sva naseljena mjesta na kopnu između Hrvatske i Slovenije, pripala su RH. Vrh Snježnik još od Austro-ugarske nije regulirano kome pripada, baš kao i Sekulići te brdo Sveta Gera gdje su bili stacionirani slovenski vojnici.
Na sjeveru, u Međimurju, kriterij po kojem su se utvrđivale granične crte između Hrvatske i Slovenije bio je katastar, a ne kao što su Slovenci željeli sredina rijeke Mure. I Hrvatska je arbitražnom odlukom dobila svo zemljište koje je katastarski uvedeno u Hrvatsku, a nalazi se na drugoj strani, primjerice kod mjesta Hotiza ili kod granice Štrigova.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
