Najave ukidanja dodataka na plaću prosvjetara od 4, 8 i 10 posto medijska su nagađanja, rekao je ministar Mrsić i dodao kako će se sudbina dodataka na plaću u svim javnim službama znati tek nakon završetka pregovora Vlade i sindikata o granskim kolektivnim ugovorima.
Pročitajte i ovo
Novi podaci
Imate li vi toliko? Objavljeno koliko iznosi prosječna plaća
Ministrovo pojašnjenje
'Sindikati se nisu htjeli odreći dodataka pa smo odlučili smanjiti plaće'
OPASNA SITUACIJA
Užas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici!
Roditelji upozoravaju
Tragedija u obiteljskoj kući: 13-godišnjakinja preminula zbog opasnog trenda
Sukob velikih sila
Vučić tvrdi da će uskoro izbiti novi rat: "Reći će da sam drama queen, ali predvidio sam i ovo u Ukrajini"
>> Preporod: Planirano ukidanje uvećanja plaća 'duboko nepravedno'
Pregovorima su obuhvaćene sve javne službe, od socijale i zdravstva do prosvjete i znanosti, a nakon njihova dovršetka moći će se govoriti o tome hoće li se i kome smanjiti plaće, dodao je ministar. Umjesto Uredbe o 3, 5, 7 i 9 posto dodataka na plaću, koja je ukinuta, jer je bila nezakonita, plaće zaposlenima u osnovnim i srednjim školama će se povećati kroz koeficijente, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
On je kasnije poručio da je mirovinski sustav stabilan te da će mirovine dolaziti redovito. 'Odnos zaposlenih i umirovljenika trenutačno je 1,19 prema 1, mirovinski sustav nam je stabilan, a na nama je da ga takvim održimo i u budućnosti', rekao je Mrsić odbacivši nagađanja da je sustav doveden na granicu izdržljivosti i da mu prijeti urušavanje.
Upozorio je na važnost izgradnje dugotrajno održivog mirovinskog sustava, u koji uskoro ulazi i 'baby boom' generacija, rođenih između 1945. i 1960. Na tome ova Vlada intenzivno radi, pripremajući prijedlog novog zakona o mirovinskom sustavu te izmjene zakona o dobrovoljnim i obaveznim mirovinskim fondovima, poručio je ministar.
Makroekonomski stručnjak Zdeslav Šantić poziva na radikalne promjene. 'Manjak ponude radne snage za sobom vuče i nižu konkurentnost radne snage, a samim time, naravno, i manju konkurentnost na međunarodnim tržištima te niži rast BDP-a', rekao je.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook