Hrvatska i Mađarska dijele zajedničku granicu u ukupnoj duljini od 355 kilometara. Najveći dio prati rijeku Dravu. Međutim u Međimurju, dijelu Podravine i Baranji granica prolazi kopnom. Moguću ogradu prema Hrvatskoj, Mađarska će vjerojatno prvo podići na području Baranje. Taj dio granice dug je oko 65 kilometara.
Pročitajte i ovo
Budimpešta strahuje da bi imigranti tuda mogli pokušati zaobići granicu između Mađarske i Srbije te da bi Baranja mogla postati ključna postaja na njihovu putu prema zapadnoj Europi.
Međutim na tom putu imigrantima se ispriječio Dunav.
Do Baranje i Mađarske imigranti mogu pokušati stići i prelaskom hrvatsko-srbijanske granice na prostoru između rijeka Dunava i Save. Ni taj pravac nije bez opasnosti - dio pograničnog područja između Hrvatske i Srbije minski je sumnjivo područje.
Ograda čiju moguću gradnju prema Hrvatskoj Mađarska tek najavljuje, već je podignuta na granici sa Srbijom. Visoka je četiri metra i duga ukupno 175 kilometara.
Orban: Ako bude potrebno sagradit ćemo ogradu i na granici s Hrvatskom
Njezina gradnja Budimpeštu je stajala i do 55 milijuna eura. Međutim, imigranti i dalje prolaze.
Mađarska zato razmatra slanje vojnih ophodnji te uporabu bespilotnih letjelica i druge opreme. Procjenjuje se da bi se trošak pojačanog nadzora granice sa Srbijom mogao popeti na čak 230 milijuna eura.
Mađarska ogradama želi zaustaviti navalu imigranata koji pristižu balkanskom rutom - preko Grčke, Makedonije i Srbije. Samo ove godine u Grčku - prvu zemlju na tom pravcu stiglo je više od 235 tisuća ljudi. Zbog ograde između Mađarske i Srbije dio imigranata put u bolji život, a većini je to Njemačka, mogao bi potražiti i preko Hrvatske.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
