Inflacija i prelazak Hrvatske na euro bile su teme razgovora reportera Dnevnika Nove TV Mislava Bage s Maruškom Vizek s Ekonomskog instituta.
"Inflacija se otela kontroli, imamo nekoliko zemalja u kojima su zabilježene jako velike stope rasta, poput Nizozemske, Španjolske, Austrije i Litve, gdje je stopa rasta inflacije trenutno preko 20 posto. Ovo je sada već značajan rast", rekla je Vizek.
Pročitajte i ovo
"Neizvjesnost je zaista velika, upravo tako. Ne znamo kako će se odviti rat u Ukrajini, svjedočimo poremećajima u opskrbljivanju, ne znamo kakva će biti situacija s pandemijom na jesen, Kina je poluzatvorena - inflacijska spirala je tu. Jedini način na koji se inflacija inače gasi jest povećavanjem kamatnih stopa, a vidimo da po tom pitanju Europska centralna banka - zaostaje", rekla je.
"Povećavanje kamatnih stopa će se apsolutno preliti na Hrvatsku, zato što su izvori sredstava većine hrvatskih banaka u eurima, kao i naša štednja - dakle, direktno utječe na naše troškove financiranja", upozorila je.
"Imat ćemo manje u novčanicima, ali to i jest poanta, da manje trošimo, jer time u biti smanjujemo inflacijske pritiske. Međutim, istovremeno smanjujemo gospodarski rast ili čak možemo uzrokovati recesiju".
Upitno ponašanje poduzetnika?
"Po pričama, odnosno po onome što u struci zovemo anegdotalnim dokazima, čini se da se to i događa, da jedan dio poduzetnika sada preventivno podiže cijene, kako ne bi bili javno prozvani u trenutku kada uvedemo euro. Unatoč tome, država se ne bi trebala administrativno uplitati u djelovanje tržišne ekonomije", rekla je.
S obzirom na to da se u Hrvatskoj bilježe najviše stope inflacije od 90-ih, postoji i mogućnost da premijer Andrej Plenković zamrzne rast cijena. ''To definitivno nije dobra ideja. Postoji mogućnost povećavanja kamatnih stopa za kontroliranje rasta inflacije, i u tom trenutku moramo birati želimo li manju stopu inflacije ili manju stopu gospodarskog rasta", rekla je.
"Zamrzavanje cijena onemogućava tržištu da adekvatno radi svoj posao. Cijene su signal poduzetnicima o tome što se treba proizvoditi i kako, a zamrzavanje cijena samo onemogućuje efektivnu regulaciju tržišne ekonomije", dodala je.
Tamna strana ovisnosti o turizmu
Činjenica je da gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a dolazi od turizma. O tome koje su negativne strane toga, Vizek je izložila rezultate projekta Uplift. "Putem analiza koje su napravljene u sklopu tog projekta, jasno je pokazano da se u situacijama ovakve ovisnosti o turizmu ranjivost jedinica lokalne samouprave širi na unutrašnjost", naglasila je.
Pročitajte i ovo
"Veća turistička aktivnost, kraća turistička sezona, sve to utječe negativno na to mogu li si stanovnici tih jedinica priuštiti stanovanje. Ne samo to, već utječe na pojavu brzorastućih poduzeća, ali i na manje stope fakultetski obrazovanih pojedinaca. Jedan kolega je pokazao da - što je intenzivnija turistička aktivnost u jedinicama lokalne samouprave, to su tamošnja djeca manje sklona ići na fakultet", rekla je.
"Moramo jako dobro razmisliti o jednom i drugom, o posljedicama sadašnje situacije, kako bismo došli do ideje i implementacije održivog turizma", dodala je Vizek.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
