U Bruxellesu se održava sastanak ministara obrane Europske unije. Među ostalima, ondje je i hrvatski ministar obrane Mario Banožić.
Banožić je, među ostalim, poručio kako je na stolu bila analiza Europske obrambene agencije s obzirom na planove ulaganja u zemljama EU-a. "Iskazao se problem neulaganja u vojsku. Danas vidimo koliko to znači. Dogovorili smo da će svi raditi na novim proračunima, na organizaciji i opremanju", istaknuo je Banožić.
Kroz Vijeće za vanjske poslove na razini ministara obrane, rekao je Banožić, razgovaralo se o jačanju misija i operacija koje se u ovom trenutku provode na razini članice EU-a.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Govora je bilo i o ulasku Švedske i Finske u NATO savez. "Svi su izrazili želju i za pristupanjem Finske i Švedske i složili se u tome da će se jačati NATO savez kroz njihovo članstvo", istaknuo je.
Hrvatska je po pitanju rata u Ukrajini ponovila svoje stavove. "Hrvatska će i dalje pomagati i novčano i diplomatski i kroz tehničku pomoć u suzbijanju rata u Ukrajini. Na taj način ćemo pomoći ukrajinskoj vojsci kako bi se ova situacija u Ukrajini završila što prije. Kako za ukrajinski narod, tako i za stabilnost cijele Europe", rekao je Banožić.
Milanovićev poziv DORH-u
Banožić se osvrnuo i na činjenicu da je predsjednik Republike Zoran Milanović pozvao DORH da pokrene postupak protiv njega. Milanovićevu je komunikaciju podijelio u nekoliko etapa.
"Prvi, najintenzivniji napadi su bili kada se pokušao mimo Zakona o obrani postaviti zapovjednik počasne zaštitne bojne Burčul. Pa sve do onoga kada je sam predsjednik meni rekao da će me uništiti", ispričao je Banožić.
Kako su dalje išle procedure, tvrdi Banožić, Milanovićevi su napadi dobili veći intenzitet. "Kad smo se približili kraju projekta Bradley, dobili su novi intenzitet. Da bi onda dalje ulazilo u fazu pripreme mene za rekonstrukciju Vlade Republike Hrvatske", rekao je Banožić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Sam ovaj intenzitet napada koji on radi i na DORH i na sve je u pravilu vezan za to što njemu nisu jasni odnosi definirani Ustavom i Zakonom o obrani", kazao je Banožić.
"Time što je izrekao šalje poruku mlađim generacijama u Hrvatskoj o tome kako se mogu ponašati. Ne poštuje institucije, ne poštuje apsolutno sve ostale relevantne subjekte u društvu sa kojima bi se ljudi trebali razvijati u Hrvatskoj.
"Nije dobro da imamo predsjednika Republike koji se ovako ponaša. Šalje pritisak na institucije i u konačnici na Ustavni sud", istaknuo je Banožić.
Komentirao je Banožić i zapisnik Ministarstva državne imovine. Naime, Milanović je ranije istaknuo kako taj dokument pokazuje da je Banožić kriminalac.
"Niti sam dao nalog da se nešto zapečati, niti da se nešto raspečati. Spomenuo sam i DORH jer se jasno vidi da je trebalo tražiti prethodno mišljenje da se zna što će se dogoditi u spomenutom prostoru", pojasnio je Banožić te je dodao kako se "nema što bojati".
"Pitat ću Selaka za remont MIG-ova 21"
Veliku pažnju javnosti Banožić je nedavno privukao spomenuvši umirovljenog brigadira HRZ-a Ivana Selaka u kontekstu mogućeg raketiranja Vinkovaca na početku rata.
"Pitat ću Selaka za remont MIG-ova 21, velikog posla iz razdoblja premijera Zorana Milanovića kada je rađen taj posljednji remont gdje se jasno pokazalo da je došlo do promjene određenih brojeva na avionima i nečistih poslova", kazao je Banožić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Banožić je ponovno privukao interes javnosti nakon što je iz MORH-a medijima poslan poziv na 30. obljetnicu preleta MIG-om pukovnika Ivice Ivandićam, ali ne i Ivana Selaka koji je bio uz njega.
"Niti sam mu rekao da dođe niti da ne dođe. Dan koji je organiziran u Divuljama organiziralo je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Tamo sam bio gost. Niti sam sudjelovao u popisu", napomenuo je Banožić.
Silinu uvreda, kaže Banožić, već je nekoliko puta dobio od Selaka. "To je njegov osobni karakter i stav", zaključio je Banožić.
