Ističu da su ovoga puta studenti na 'krivoj adresi', s obzirom na to da je Ministarstvo izradilo i u saborsku proceduru uputilo paket zakona o znanosti i visokom obrazovanju kojima bi se, po prvi puta, zakonski definiralo besplatno studiranje.
Svatko ima pravo izražavati svoje nezadovoljstvo, navodi se u priopćenju Ministarstva i dodaje da "na žalost studenata, prema pravilima postojećeg zakona, odluka o kriterijima upisa i visini školarina pripada isključivo i jedino fakultetima i trenutno nema zakonskog okvira kojim bi se ograničile apsurdne i nepravedne situacije prisutne na nekim fakultetima." Da su zakoni o znanosti i visokom obrazovanju doneseni, ističe Ministarstvo, danas ne bi imali situacije da uspješni student ili studentica s prosjekom ocjena 5.0 i 60 ECTS bodova plaćaju punu cijenu školarina.
U nacrtu prijedloga zakona o visokom obrazovanju u članku 48. stoji da studenti državljani RH koji studiraju na redovitom prijediplomskom i diplomskom studiju na javnim visokim učilištima ostvaruju pravo na financiranje cjelovitog iznosa troškova upisnine sredstvima državnog proračuna, pod uvjetom da ispunjavaju obveze utvrđene općim aktom visokog učilišta, a uvažavajući minimalne kriterije utvrđene pravilnikom o studentskom standardu.
Besplatan studij bez participiranja
Nastojeći svima omogućiti jednak pristup visokom obrazovanju, vlada RH je od 2008. donosila odluke (za svaku godinu zasebno) da se svim studentima prve godine omogući studij bez participiranja s tim da nastavljaju besplatno studiranje dok ispunjavaju svoje obaveze. Spomenute obveze trebalo je odrediti Fakultetsko vijeće u kojem sudjeluju i predstavnici studenata i imaju pravo suspenzivnog veta.
Sva sveučilišta u RH prihvatila su da model "uspješnosti" bude kriterij i uvjet daljnjeg besplatnog studiranja. No, pojedini fakulteti, ne obazirući se na preporuku Senata sveučilišta čije su sastavnice, odlučili su se za jedan izrazito nepravedni i diskriminirajući model koji određuje da postoje dvije kvote studenata, od kojih jedni plaćaju, a drugi ne.
Dok Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu vrednuje samo uspjeh na rang listi te na temelju njega do kraja studija određuje tko će plaćati studij a tko ne, na Fakultetu političkih znanosti uprava se odučila se za tzv. linearni model naplate školarina koji je nešto pravedniji, iako ne potpuno.
Ministarstvo navodi da je ovakva situacija moguća zato što novi zakon o visokom obrazovanju nije stupio na snagu, a kojim se prvi put zakonski definira besplatan studij i definiraju pojmovi redovitosti i uspješnosti (gdje uspješnost nije vezana uz prosjek ocjena) te bi primjena varijacija starog modela značila kršenje Zakona i primjenu određenih sankcija npr. suspenzija dekana. Međutim budući da novi zakon nije stupio na snagu, fakulteti sukladno autonomiji zaista mogu primijeniti modele kakve god žele.
Prema postojećem zakonskom okviru, studenti preko studentskih predstavnika, koji su članovi Fakultetskog vijeća, mogu predložiti promjenu modela školarina, odnosno, ako se ne slažu s nekom odlukom tog vijeća mogu uložiti suspenzivni veto, navodi se u priopćenju. (HIna)
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
na farmiVIDEO Dramatične snimke velikog požara na istoku Hrvatske: Deseci vatrogasaca na terenu
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
