Ministar zdravstva Vili Beroš gostovao je u Dnevniku Nove TV, gdje je s reporterkom Martinom Bolšec Oblak razgovarao o detaljima najavljene reforme zdravstva. Bolšec Oblak razgovor je započela podsjetivši ga na njegovu izjavu od prije godinu i pol, kada je rekao da je plan reforme na stolu premijera Andreja Plenkovića.
"Ona se polako sagledavala i razmatrala. Potrebno je razmotriti sveobuhvatna rješenja. Poučeni smo ranijim iskustvima kada parcijalna rješenja nisu rezultirala dobrima pomacima u zdravstvenom sustavu", rekao je.
"Mi smo krenuli s uočavanjem određenih disfunkcionalnosti i tražili smo načine za rješavanje. Dosta dugo je to trajalo, i još uvijek postoje određene dvojbe, ali mislim da smo na pravom putu i mislim da će opće i specifične ciljeve reforme prihvatiti i građani i zdravstveni profesionalci", dodao je ministar.
Poskupljenje participacije
Beroš je rekao je da će poskupiti participacija građana koji nemaju dopunsko osiguranje, kojih je oko 600.000.
"HZZO neće poskupiti dopunsko osiguranje i to je naš cilj. Ne želimo dodatno teretiti građane, pogotovo u kontekstu ovakve ozbiljne ekonomske situacije u zemlji i u svijetu. Namjerno smo ostavili cijenu na 70 kuna", rekao je ministar.
"Međutim, kao jedan pokušaj regulacije tržišnih aspekata u zdravstvu smo povećali participaciju s 2000 na 4000 kuna za one bez dodatnog osiguranja. To je maksimum koji netko tko nije osiguran u zdravstvu može platiti", istaknuo je.
Pročitajte i ovo
Bolšec Oblak ga je zatim pitala o trošarinama na cigarete, zbog kojih je Ministarstvo zdravstva ostalo bez dvije milijarde kuna.
"To je krivo gledanje na stvari. Vlada, u suradnji s Ministarstvo zdravstva i Ministarstvom financija, svake godine daje daleko više novca od te dvije milijarde od posebnog poreza na duhanske proizvode", odgovorio je Beroš.
"To je ogroman novac, ali morate uzeti u obzir da smo 2021. godine dobili 6,8 milijardi, a ove godine zasad 2,4 milijarde dodatnog novca. Jamstva postoje i to je sve skupa dogovoreno", rekao je ministar.
Manjak obiteljskih liječnika
Iako Beroš tvrdi da građani ne moraju brinuti zbog financiranja zdravstva, Bolšec Oblak je istaknula da u Hrvatskoj postoji problem manjka obiteljskih liječnika.
"To je problem koji nije iz mog mandata, nego je naslijeđen. Međutim, prošla administracija je putem europskih fondova financirala specijalizaciju 264 specijalista za primarnu zdravstvenu zaštitu", odgovorio je ministar.
Pročitajte i ovo
Reporterka Dnevnika Nove TV mu je zatim postavila pitanje tko će, bez obzira na programe, uopće ići u specijalizaciju za obiteljsku medicinu.
"Ja vam govorim o novcu koji smo izdvojili za specijalizacije. Svakako ćemo nastojati poboljšavati organizacijske, financijske i kadrovske uvjete u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i privući te ljude", rekao je.
Pročitajte i ovo
Zbog toga bi mladi liječnici trebali dobiti priliku da, nakon završetka obrazovanja, godinu dana provedu radeći u ordinaciji pod nadzorom iskusnijeg liječnika. Bolšec Oblak je zbog toga istaknula da bi obiteljski liječnici time mogli dobiti dodatne obaveze.
"Nije to dodatan posao. Ja bih čak rekao da je to olakšanje za obiteljskog liječnika. Nije to podučavanje. Ljudi su završili medicinski fakultet, dobili su licencu Hrvatske liječničke komore i, prema zakonima Europske unije i Hrvatske, nema prepreke da počnu raditi", odgovorio je ministar.
"Mislim da je ovo optimalan način da se kroz jedan period od nekoliko mjeseci do pola godine, uz dodatne edukacijske mehanizme, dodatno educiraju, izgube strah i osposobe za samostalan rad dok ne dobiju specijalizaciju", dodao je.
Prelazak bolnica u državne ruke
Nakon razgovora o nedostatku obiteljskih liječnika, Bolšec Oblak je istaknula da prelazak bolnica u vlasništvo države ne ide glatko te da mu se protive čak i neki HDZ-ovi župani.
"Europska komisija, kada je sagledavala funkcioniranje zdravstvenog sustava, uočila je određene disfunkcionalnosti poput toga da je upravljačka struktura u općim bolnicama jedna, a da država s druge strane sanira dugove. Prepoznali su to kao jednu lošu stvar", rekao je ministar zdravstva.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"Ne podržavaju me svi, ali neki župani kažu da je to trebalo napraviti i puno ranije. Nema tu natjeravanja. Kao prvo, rekao bih da smo na krivom tragu i moramo govoriti o onome što građani očekuju od reforme. Ja vas uvjeravam da se niti jedan pacijent pri ulasku u bolnicu neće informirati o vlasničkoj strukturi, nego o kvaliteti i dostupnosti zdravstva", dodao je.
Problem lista čekanja
Upravo je pitanje dostupnosti, nadovezala se Bolšec Oblak, jedan od većih problema s kojima se pacijenti susreću. Pritom je ukazala na primjer narudžbe na pregled kod fizijatra, na koji neki moraju čekati do 2024. godine.
"Postavlja se pitanje je li to adekvatan termin jer vrlo često dolazi do preklapanja termina i nisam zadovoljan načinima vođenja listi čekanja u HZZO-u. Naime, često dolazi do preklapanja termina. Meni je ovo apsolutno neprihvatljivo", rekao je Beroš.
Pročitajte i ovo
Zbog toga bi se reformom u bolnicama gdje su preduge liste liječnicima zabranio rad kod privatnika. Međutim, Bolšec Oblak je postavila pitanje tko će odrediti što je preduga lista.
"Mi ćemo odrediti što je prihvatljiva lista za pojedine medicinske preglede. Nećemo nikoga kažnjavati, nego možemo samo onemogućiti rad", odgovorio je ministar.
Pritom, dodao je, ne misli da su za preduge liste krivi liječnici koji rade preglede, nego loša organizacija sustava.
"Za pojedine slučajeve, poput običnog ultrazvuka dojke ili EKG-a, naručuje se na razini sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite. Moramo imati piramidu zdravstvene zaštite gdje je primarna zdravstvena zaštita baza, a ostalo je piramida", rekao je.
Pročitajte i ovo
Liječnici poput, na primjer, kardiologa će ići u domove zdravlja i pomagati na ultrazvuku srca. To bi, rekao je Beroš, trebali raditi popodne i za to će biti plaćeni. Bolšec Oblak ga je zatim pitala hoće li biti plaćeni kao da rade kod privatnika.
"Ne znam hoće li cijena usluge biti ista kao kod privatnika", rekao je, a Bolšec Oblak ga je pitala zašto bi onda itko pristao tako raditi, na što je ministar zdravstva odgovorio: "Zato što mu je obaveza sudjelovati u liječenju hrvatskih pacijenata."
"Reforma nije utrka na 100 metara"
Na kraju razgovora ga je reporterka Dnevnika Nove TV pitala hoće li reforma uspjeti uvesti reda u sustav i hoće li Beroš uopće biti ministar kada se to dogodi.
"Pitanje je hoću li ja tada biti ministar jer reforma svakog zdravstvenog sustava nije trka na 100 metara, već štafetna utrka gdje jedan ministar drugome predaje palicu", rekao je ministar.
"Pitanje je zrelosti društva, konsenzusa, utemeljenja osnovnih ciljeva. Ako krenemo od njih, a prošao je veći dio razgovora bez da smo do njih došli, onda možemo vidjeti slažemo li se s tim ciljevima. Onda o putu dolaska do njih možemo razgovarati", zaključio je.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
