Prvašića je ove godine oko 36.000, a prethodnih godina imali smo ih oko 40.000, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u Vukovaru, gdje je na prvi dan nove školske godine bio na otvorenju obnovljene i opremljene osnovne škole "Nikole Andrića".
Upozorio je da je zbog pada nataliteta posljedično moguće stvaranje tehnoloških viškova u cijelom sustavu od osnovnoškolskog do visokoškolskog obrazovanja.
"Imat ćemo i pad broja studenata, pa je pitanje treba li nam toliki broj profesora, studentskih domova i visokoškolskih institucija. To je dalekosežan problem, efekti ovakvih pojava bit će vidljivi za 10 ili 20 godina", izjavio je Fuchs,
Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u školsku godinu 2005./2006. krenula 46.793 prvašića, a ministar znanosti i obrazovanja ističe kako Hrvatska već neko vrijeme bilježi pad broja školske djece.
Naglasio je kako je pad nataliteta problematičan i na tome svi zajedno moramo učiniti nešto kako bi se to promijenilo.
Najavio je i da će do listopada krenuti pozivi za podnošenje prijava za financiranje obnove i izgradnje škola kako bi se cjelodnevna nastava u osnovnim školama mogla početi provoditi do 2027., kako je i zamišljeno u reformi obrazovanja.
"Ima u Hrvatskoj škola koje rade u dvije smjene i ne zadovoljavaju pojedine kriterije. Stoga će se vrlo brzo krenuti s pozivom za podnošenje prijava za financiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i opremanja tih objekata", najavio je ministar.
Poziv za financiranje obnove i izgradnje škola tekstualno je već pripremljen i ići će najkasnije do 10. mjeseca. Taj poziv bit će kontinuirano otvoren, neće biti natječaja niti sistema "najbržeg prsta".
Djeca bi ubuduće trebala duže boraviti u školi, a mijenjat će se i način podučavanja, te ministar očekuje da će to rezultirati boljim rezultatima naših učenika.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Infrastrukturni preduvjeti trebali bi nastavnicima omogućiti više vremena, prostora i mogućnosti za drugačiju primjenu nastavnog procesa, kaže Fuchs uvjeren da će to izazvati značajan pomak.
Ponovio je i da je reformom zamišljeno da sva školska djeca imaju topli obrok pa će škole morati imati kuhinju i blagavaonicu. Rješavanju tog pitanja, poručio je, neće se pristupati parcijalno, već će sve škole krenuti u istom trenutku s istih pozicija.
Upitan hoće li država financirati prehranu učenika, odgovorio je da je u postojećem konceptu školska prehrana na razini lokalne uprave i samouprave koja se o tome brine.
