Mostova zastupnica Marija Selak Raspudić na početku sjednice zatražila je stanku od 10 minuta uz objašnjenje da je izvješće "upitne vjerodostojnosti i razotkriva neke prakse koje se tiču šire javnosti i nadilaze samu točku".
''U izvješću se navodi da će Hrvatska postati dilerom cjepiva, da ćemo nabavljati više cjepiva nego što nam treba da bi EU učinili privlačnim tržište, a nakon toga ćemo to cjepivo prepodavati ili donirati", rekla je. Nakon nje su stanku zatražili i iz drugih klubova.
Nakon što su ministar zdravstva Vili Beroš i državna tajnica iz njegova ministarstva predstavili izvješće, Hrvoje Zekanović pitao je Beroša ''kako to da Bosna i Hercegovina koja ima puno blaže mjere ima puno manje brojke od nas''. ''Kako to da 'nesposobna' Srbija ima 10 puta više cjepiva nego Hrvatska?'', pitao je Beroša Zekanović.
''Mi kao mala zemlja nismo mogli sami pregovarati s farmaceutskim tvrtkama o cjepivu. Europska komisija je to učinila još prije. Moram reći da Hrvatska praktički ni nema drugog načina za nabavu cjepiva'', odgovorio je Beroš Mariji Selak Raspudić na izjavu da su ugovori s farmaceutskim tvrtkama lihvarski.
Problem zaraze u kafićima
Mostovac Miro Bulj pitao je zašto se kažnjava ugostitelje, ali se ne kažnjava uvijek kada se na nekim mjestima okuplja velik broj ljudi koji ne poštuju mjere. Beroš kaže da su ugostiteljski objekti izvor širenja virusa.
"Ljudi ne dolaze samo uzeti kavu za van, nego se dolaze družiti. Zbog toga se razmišlja o tome hoće li im se omogućiti rad. Neupitno je i diljem svijeta da su to izvori širenja zaraze. Zbog neujednačene prakse, da ljudi nabavljaju kavu na benzinskim crpkama i pekarnicama, to je drugo'', rekao je Beroš.
HDZ-ov Željko Reiner pitao je koliko je dosad COVID-19 koštao Hrvatsku.
"Troškovi su veći od 2,5 milijarde, enormni. Pitam se kako smo i uspjeli u svemu tome? Dosad smo uložili 650 milijuna kuna na testove, na liječenje 450, na bolovanje 115, na nabavku lijeka Remdesivi 82. O cjepivima ne smijem govoriti. COVID kriza nas je koštala enormno puno", odgovorio je Beroš.
O popuštanju mjera
Ministar je na pitanje o popuštanju mjera rekao da se o tome sada može razmišljati.
''Vjerujem da će paketu ovih mjera ići u tom smjeru. Kada je riječ o zatvorenom prostoru, još uvijek postoje okolnosti koje doprinose širenju virusu, pogotovo ako je riječ o svlačionicama. Razmatra se dopustiti sve ono što se može, primjerice bazene", odgovorio joj je Beroš.
Detalji izvješća
U izvješću se podsjeća kako je Hrvatska započela s pripremom i provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje širenja epidemije bolesti COVID-19 odmah nakon prvog zabilježenog slučaja na području Hrvatske 25. veljače 2020. Odluku o proglašenju opasnosti od epidemije ministar zdravstva donio je 4. ožujka 2020., a Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 11. ožujka 2020.
Zbog epidemije bolesti COVID-19 u travnju 2020. pristupilo se prilagodbi važećeg pravnog okvira, tj. izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, posebno u vezi s mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
Izmjenama i dopunama Zakona uspostavljen je institucionalni model upravljanja krizom primjeren težini i urgentnosti pandemije koji omogućuje brzo djelovanje u slučaju rasta broja oboljelih, kao i ostvarenje načela djelotvornosti i načela razmjernosti.
Pročitajte i ovo
Navedeni model osigurava da poduzete mjere postižu zadane ciljeve, ali da te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno budu takve da odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili usklađeni s okolnostima te, zahtijeva li to situacija, ograničena samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem.
Prema navedenom modelu, nadzor nad postizanjem tih ciljeva je u nadležnosti Vlade. Izvješće također obuhvaća i obrazloženje odredbi novela Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti iz travnja i prosinca 2020., kao i učincima provedbe mjera iz Zakona i tijek upravljanja pandemijom, odnosno epidemijom bolesti COVID-19 u Hrvatskoj.
Opisana je epidemiološka situacija uz statistička mjerenja, dan je pregled uputa i preporuka, akata te odluka o privremenom rasporedu radnika i medicinsko-tehničke opreme.
Prvi put od studenog pad broja hospitaliziranih
Prvi put nakon 22. studenoga 2020. zabilježen je pad broja hospitaliziranih ispod dvije tisuće i postignut je najveći dvotjedni pad novozaraženih u Europskoj uniji. Nadalje, 15. siječnja 2021. 14-dnevna kumulativna stopa novooboljelih na 100.000 stanovnika iznosila je 334,4, dok je udio pozitivnih nalaza u odnosu na ukupno testirane iznosio 14,7 posto, stoji uz ostalo u Izvješću.
Zastupnici će se izjašnjavati i o amandmanima na izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Među njima je SDP-ov amandman da za Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, Republika Hrvatska osigura sredstva u državnom proračunu u visini 100 posto.
HDZ-ovim amandmanom predloženo je da iznimno RH osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 posto za jedinice regionalne i lokalne samouprave za koje Vlada proglasi katastrofu u smislu zakona kojim se uređuje sustav civilne zaštite.
