Mesić na proslavi obljetnice mađarske revolucije

Svečanost je počela odavanjem vojnih počasti i podizanjem državnog stijega na trgu Lajosa Kosutha pred zgradom parlamenta uz intoniranje nacionalne himne.

Pročitajte i ovo U STRAHU SU VELIKE OČI Mađarska povukla novi potez, pogledajte što gomila na granici s Ukrajinom: "Eskalacija nikad nije bila bliža" ukinuta ograničenja Ove dvije zemlje oštro su reagirale na Bidenovu odluku: "Ovo je eskalacija napetosti bez presedana"

Uz domaćine, mađarskog predsjednika Laszla Solyoma i premijera Ferenca Gyurcsanya na proslavi je bilo 18 predsjednika i dva premijera europskih država, kraljevi Španjolske i Norveške, te čelnici Europske komisije i NATO-saveza.

U usvojenoj Deklaraciju slobode oni su izrazili štovanje herojima revolucije i podsjetili na povijesne poruke ustanka da je sloboda nepobjediva, a pojedinci i narodi rođeni slobodni i teže slobodi tijekom cijelog života.

Glavna desna oporbena stranka Fides bojkotirala je proslavu koju je organizirala vladajuća Socijalistička stranka premijera Gyurcsanya i umjesto toga popodne će održati vlastitu svečanost.

U noći s nedjelje na ponedjeljak policija je uklonila nekoliko
stotina Fidesovih pristaša s trga pred parlamentom, no dopustila im je, nakon sigurnosne provjere, da mirno prosvjeduju izvan čvrsto zaštićene zone oko trga.

Članovi Fidesa demonstriraju od sredine rujna nakon što je u javnost dospjela snimka u kojoj premijer Gyurszany priznaje da je lagao biračima o ekonomskom stanju zemlje kako bi dobio izbore u travnju.

Na jedan od najvažnijih državnih praznika, mostovi, ulice i trgovi mađarske prijestolnice urešeni su nacionalnim zastavama, a može se vidjeti i kako ih oko ruke i čela nose brojni građani.

I u drugim mađarskim gradovima obilježava se uspomena na revoluciju koja je izbila u Budimpešti 23. listopada 1956. godine i koju su sovjetski tenkovi krvavo ugušili 4. studenog. Sudbina Mađarske kao sovjetskog satelita ostala je zapečaćena sve do pada Željezne zavjese 1989. godine.

Ustanak je završio s 2.800 poginulih i više od 12.000 ozlijeđenih Mađara, a njih oko 200.000 prebjeglo je na Zapad.

Predsjednik Mesić izjavio je hrvatskim novinarima kako je mađarska revolucija 1956. godine najvažniji događaj u nekadašnjem istočnom bloku nakon što je 1948. godine iz njega izašla bivša Jugoslavija.

Po njegovim riječima, Hrvatska je bila među onim jugoslavenskim republikama koja je brojnim Mađarima omogućila da napuste zemlju i spas pronađu u Jugoslaviji ili svoju šansu potraže na Zapadu.