'Dogovor o irskim jamstvima korak naprijed za Hrvatsku'

Irski premijer Brian Cowen najavio je da će novi referendum o Lisabonskom ugovoru biti održan početkom listopada. Po posljednjim istraživanjima javnog mnijenja u Irskoj, Lisabonski ugovor sada ima velike izglede za prolazak. Osim ratifikacije u Irskoj, da bi Lisabonski ugovor stupio na snagu mora se još završiti postupak ratifikacije u Češkoj, Poljskoj i Njemačkoj, zemljama u kojima se čekaju potpisi predsjednika za ratifikacijske instrumente. U Njemačkoj se čeka mišljenje ustavnog suda, poljski predsjednik Lech Kaczynski je najavio da neće praviti problema ako prođe referendum u Irskoj, a najveći problem bi mogao biti euroskeptični češki predsjednik Vaclav Klaus.

Pročitajte i ovo ŠPIJUNAŽA SAD optužuje Kinu za tajnu nuklearnu eksploziju, Peking uzvraća: "To su opasne izmišljotine" Berlin i Varšava za nastavak ratifikacije Lisabonskog sporazuma

tri vijesti o kojima se priča AMERIKA DIŽE ULOG Moćni ratni brod s tisućama marinaca nadomak Singapuru: Pentagon šalje postrojbu za brze odgovore u tijeku Rat na Bliskom istoku VIDEO Šef Rosatoma optužio Izrael i SAD za napad na iransku nuklearnu elektranu u kojoj je 480 Rusa: "Pokrećemo evakuaciju" Nervoza u regiji Šef srpske vojske objavio zbog koga su kupili rakete

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije postigli su na sastanku na vrhu u Bruxellesu dogovor da se jamstva za Irsku ratificiraju uz pristupni ugovor prve sljedeće zemlje koja će postati članicom Unije. Odluka čelnika EU-a postignuta na summitu pravno je obvezujuća i stupit će na snagu na dan kada snagu stupi Lisabonski ugovor. Nakon toga, ta odluka će se dodati kao protokol prvom pristupnom ugovoru, najvjerojatnije s Hrvatskom.

Irska je tražila pravno obvezujuća jamstva kako bi mogla ponovno raspisati referendum o Lisabonskom ugovoru. Oko samog sadržaja jamstva već je ranije postignut dogovor, a puno je teže bilo postići suglasnost o tome na koji će način ta jamstva postati pravno obvezujuća. Obvezujući karakter može se ostvariti ratifikacijom u parlamentima zemalja članica, čime bi ta jamstva imala jednaku pravnu snagu kao i Ugovor. Pravno obvezujuća je i ‘odluka Vijeća’, kad je donesu čelnici zemalja članica, koja ne traži ratifikaciju u zemljama članicama, ali nije u istoj razini kao ugovor i spada u sekundarno zakonodavstvo.

Čelnici EU-a postigli su na summitu u prosincu politički dogovor da se Irskoj zajamči da Lisabonski ugovor neće dovesti u pitanje njezinu vojnu neutralnost, fiskalnu autonomiju te njezino obiteljsko zakonodavstvo koje zabranjuje pobačaj. Također je obećano da će svaka zemlja članica imati po jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Lisabonski ugovor predviđa da se od 2014. smanji broj europskih povjerenika. Irski birači na referendumu u lipnju prošle godine odbacili su Lisabonski ugovor. Takav rezultat referenduma pripisan je uspješnoj kampanji protivnika ugovora koji su tvrdili da će Irska prihvaćanjem toga ugovora izgubiti vojnu neutralnost, da će morati dopustiti pobačaj i izgubiti pravo da sama odlučuje o svojem poreznom sustavu. Zemlje članice pristale su dati ta jamstva uz uvjet da to ne otvara pitanje ponovne ratifikacije Lisabonskog ugovora.

EPP spreman pomoći u deblokiranju hrvatskih pregovora

Predsjednik Europske pučke stranke Wilfried Martens pozdravio je najnovija nastojanja hrvatskog premijera Ive Sanadera da se riješi hrvatsko-slovenski prijepor i izrazio nadu da će ona pomoći u deblokiranju pristupnih pregovora, istaknuvši kako je EPP spreman pomoći u uklanjanju sadašnjeg zastoja. ‘Pozdravljam napore premijera Ive Sanadera i istinski se nadam da će to pomoći u deblokiranju hrvatskih pristupnih pregovora. EPP, nepotrebno je reći, uvijek je spreman ponuditi svoju pomoć i potporu kako bi se riješio sadašnji zastoj’, izjavio je Martens, po priopćenju koje je objavio EPP.
 

(Hina)