Međunarodni sud pravde zakazao ročište o nadležnosti u predmetu RH protiv bivše SRJ

Javna rasprava održat će se od 26. do 30. svibnja u dva kruga. U prvom će svoje argumente protiv nadležnosti suda 26. svibnja iznositi predstavnici, kako se u priopćenju navodi 'Srbije i Crne Gore', a sljedeća dva dana na to će odgovoriti hrvatski predstavnici. Nakon toga, u drugom krugu ponovno će 29. svibnja riječ dobiti predstavnici 'Srbije i Crne Gore', a 30. svibnja Hrvatske.

Pročitajte i ovo Genocid Dodik opet laže o Srebrenici, a sad je u to uvukao i novog glavnog tajnika NATO-a Tužba za genocid Varadi demantirao Šimonovića

Srbijansko-crnogorska državna zajednica od 1999. mijenjala je ime da bi se konačno raspala u dvije države 2006. Skupština Srbije tada je donijela odluku kojom se konstatiralo da je Republika Srbija temeljem Ustavne povelje postala sljednicom državne zajednice Srbije i Crne Gore i u cijelosti naslijedila njezin međunarodno-pravni subjektivitet.

Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.

Šest godina prije Hrvatske tužbu protiv Beograda podnijela je i Bosna i Hercegovina. Za tužbu BiH Sud se 2003. proglasio nadležnim, a 24. veljače prošle godine donio je i presudu u kojoj je utvrdio da su snage bosanskih Srba pokoljem u Srebrenici počinili genocid, ali da manjka dokaza kako su te snage djelovale po 'uputama' ili pod 'djelotvornim nadzorom' Srbije čime je ta država oslobođena odgovornosti za genocid.

Sud pravde ipak je tada presudio da je Srbija prekršila Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida jer nije spriječila genocid, a mogla je s obzirom na svoj utjecaj na lokalne snage. Nadalje, Sud je zaključio i da je Srbija propustila izvršiti obvezu privođenja počinitelja, posebice Ratka Mladića pravdi.

Pred Međunarodnim sudom pravde bio je još jedan predmet s prostora bivše Jugoslavije - tužba SRJ protiv deset zemalja članica NATO-a zbog bombardiranja 1999. podnesena iste godine, no prije nekoliko godina Sud se proglasio nenadležnim za taj spor.