Ponovimo, prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi kojom se označuju odnosi među bićima, stvarima i pojavama. Većinom se odnose na imenice, ali mogu i na druge imenske riječi. Veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju riječi, skupove riječi i rečenice. S obzirom na njihovu funkciju, razlikujemo različite vrste veznika.
Poziv Domagoja Mikića
Ova pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..."
Traje potraga
Razbojnik hara Trešnjevkom: U pola sata napao dvojicu muškaraca, a na meti su mu bile ove stvari
Stručnjaci upozoravaju
Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca
Navest ćemo nekoliko savjeta koji prijedlog ili veznik upotrijebiti, odnosno koje je ipak bolje izbjegavati.
Prijedlozi
Prijedlog pred ima prostorno značenje (Stajao je pred vratima.) i ne koristimo ga u vremenskom značenju. Dakle, umjesto pred blagdane, pred utakmicu bolje je reći prije blagdana, prije utakmice.
Prijedlog iza također treba upotrebljavati u mjesnom značenju: Vrt se nalazi iza kuće. Nije ispravno reći: Sastanak će se održati iza 12 sati ili Iza kiše dolazi sunce.
Umjesto njega, u vremenskom značenju, treba upotrijebiti prijedlog nakon, a može i poslije:
Sastanak će se održati sutra nakon 12 sati. Poslije kiše dolazi sunce.
Prijedlog kod ne treba upotrebljavati u označavanju kretanja prema cilju: Idem kod liječnika. Kod liječnika se već nalazite ili tek idete k njemu: Idem k liječniku. Luka je kod liječnika. Dakle, kod se koristi za označavanje mjesta na kojem se netko ili nešto nalazi.
Ispred riječi koja počinje suglasnicima k, g ili h upotrebljava se prijedlog ka: Idem ka gradu.
Prijedlog oko često se pogrešno upotrebljava umjesto prijedloga o:
Raspravljali su oko zakona. Dogovarali su se oko termina sastanka. Razgovaramo oko novog projekta. Pregovarali su oko postizanja mira.
Kad razmislite o značenju tih rečenica, shvatite da nemaju previše smisla jer se čini kao da se subjekti doslovno kreću oko termina ili oko zakona.
Ispravne su rečenice: Raspravljali su o zakonu. Dogovarali su se o terminu sastanka. Razgovaramo o novom projektu. Pregovarali su o postizanju mira.
Evo još nekoliko primjera pogrešne uporabe tog prijedloga:
Borimo se oko pravde. (Ispravno je: Borimo se za pravdu.)
Nastalo je ludilo oko Modrića. (Ispravno: Nastalo je ludilo zbog Modrića.)
Ukratko, prijedlog oko može se koristiti u prostornom (Djeca su trčala oko kuće.) ili vremenskom značenju (Došli smo oko podneva.), ali ne umjesto prijedloga o, za, radi, zbog.
Prijedlog po loše je po zdravlje upotrebljavati u izrazima kao što su: opasno po život, opasno po zdravlje, a i: po dolasku, po odlasku, po osnutku, po završetku. Bolje je, a i sigurnije pisati: opasno za život, opasno za zdravlje, nakon dolaska, nakon odlaska, nakon završetka.
Prijedlog iz ne treba upotrebljavati da bi se označila građa ili tvar od koje je nešto načinjeno. Kolač nije napravljen iz višnje niti je sok iz jabuke, nije ni niti, ali o tome više u nastavku. Ispravno je: kolač od višnje i sok od jabuke. A u pjesmi "Milena" ona miriše na jabuke, a ne po jabukama.
Ako letite za New York ili putujete za Beč, na odredište zasigurno nećete stići. Pogrešno je prijedlog za upotrebljavati uz glagole kretanja za označavanje cilja. Kada govorite o odredištu, koristite prijedlog u: letjeti u New York ili putovati u Beč.
Ako nekomu želite zahvaliti, trebali biste upotrebljavati prijedlog na: zahvaljujemo na pomoći, na suradnji, na savjetu ili na poklonu, a ne zahvaljujemo za pomoć ili za poklon.
Veznici i vezničke skupine
Otišao je bez da je pozdravio.
Očito je da i u toj rečenici nešto nije u redu: bez da treba zamijeniti skupinom a da ili veznikom i/a.
Imate nekoliko opcija, sve navedene su ispravne:
Otišao je, a nije pozdravio. Otišao je i nije pozdravio. Otišao je a da nije pozdravio. Otišao je bez pozdrava.
Veznik pošto ne bi trebao biti na mjestu uzročnih veznika: Pošto imam dobre prijatelje, sretnik sam.
Vremenski je veznik i u tom ga značenju treba upotrebljavati: Pošto dođem s posla, malo ću se odmoriti.
Moguće ga je zamijeniti s nakon što: Nakon što dođem s posla, malo ću se odmoriti.
U nekim rečenicama može i budući da ili jer: Sretnik sam jer imam dobre prijatelje.
Niti i ni
Veznik niti ne može stajati samostalno kao jedina negacija u rečenici: Nije niti pomislio na to.
Ispravna je rečenica: Nije ni pomislio na to.
Taj veznik treba upotrebljavati u dvostrukoj negaciji: Niti smrdi niti miriše.
Pogrešno je pisati i: On nije niti gladan, ni žedan.
Ispravno je pisati: On nije ni gladan ni žedan.
Ukoliko i ako
Veznik ukoliko često stoji umjesto veznika ako: Ukoliko to učiniš, bit ćeš kažnjen.
Ispravna rečenica glasila bi: Ako to učiniš, bit ćeš kažnjen.
Vi nećete biti kažnjeni, ali bolje je pripaziti na sitne dijelove kao što su veznici i prijedlozi jer mogu promijeniti značenje rečenice.
Ukoliko se koristi samo kad se u istoj rečenici nalazi i utoliko: Ukoliko ne promijeni ponašanje, utoliko će ostati bez prijatelja.
Ukoliko… utoliko, ni… ni, niti… niti udvojeni su veznici, odnosno dolaze u paru. Osim u slučaju vezničkog para ukoliko i utoliko, ispred ostalih nemojte pisati zarez!
Još nekoliko kratkih za kraj: umjesto mada radije upotrijebite premda ili iako, zato jer nemojte nikako zato što to nije ispravno. Jel nikad umjesto jer!
Pošto smo vam rastumačili neke nejasnoće, nadamo se da više neće biti nedoumica oko toga te da ćete po završetku čitanja ovoga teksta sve ispravno napisati bez da pogriješite. Kad budete pred (jezičnim) problemom, otiđite kod stručnjaka zato jer on zna najbolje.
Ukoliko niste zapamtili, još jednom pročitajte tekst! Zahvaljujemo za pozornost mada je bio dugačak!
Pročitajte i ovo
Bitno je znati geografiju
Znamo da nikad niste bili na Tajlandu
Pročitajte i ovo
Gramatički recept
Pitamo vas nešto vrlo važno, odgovorite dok pročitate: Dobro razmislite prije nego odgovorite
Pročitajte i ovo
Na jablanovima
Uskoro će gnijezda ptićeva biti u opasnosti zbog mrazeva, a prijete im i vuci